Celer

Izvrstan u salatama, umacima, juhama… 

Celer (lat. Apium graveolens) je zeljasta dvogodišnja biljka s mesnatim vretenastim korijenom i stabljikom. Razvio se iz samoniklog, divljeg celera. Danas postoje tri osnovna tipa: bijeli, zeleni i celer s korijenom nalik na bijelu repu.
Uzgaja se na poljima i u staklenicima, dobro podnosi i oštrije klimatske uvjete pa se može nabaviti tijekom čitave godine. Od celera se upotrebljavaju i list i stabljika i korijen i sjemenke (u Engleskoj i Australiji ove se sjemenke već dugo koriste kao tradicionalni lijek protiv raznih tipova artritisa).
Stabljike i lišće skupljaju se od mjeseca svibnja pa sve do kolovoza, a korijen celera vadi se od sredine rujna do sredine studenog.
Ljekovite tvari nalaze se u korijenu, u stabljici i u listovima.

U svježe iscijeđenom soku od celera (korijena, listova i stabljike) najbolje ostaju sačuvane ljekovite tvari iz celera. Odličan je lijek u ranim fazama reumatizma i gihta, snižava krvni tlak, smanjuje razinu šećera kod osoba oboljelih od dijabetesa, a zbog povoljnog djelovanja na krvotok preporuča se i osobama koje pate od celulita i viška kilograma. Celer djeluje kao diuretik pa se preporuča i osobama koje pate od bubrežnih kamenaca ili kamenaca u mjehuru. U narodnoj medicini celer se koristi i kao lijek kod kašlja.
Zbog aromatičnosti čest je kulinarski začin i sastojak mnogih jela – umaka, juha, salata i dr.
Izrazito je niskokalorično povrće (14 ckal/100 g), s malim postotkom proteina (0,69%), ugljikohidrata (2,90%) i masti (0,15%). Odličan je izvor vitamina K, dok ostale minerale i vitamine sadrži u manjim količinama. Sadrži vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin A, vitamin E, kalcij, natrij, alkaloid appiin, asparagin i eterično ulje.

Isto tako, odličan je izvor dijetalnih vlakana. Kumarin iz celera sprječava štetno djelovanje slobodnih radikala, zbog sadržaja vitamina K celer štiti od osteoporoze, a vitamini B skupine iz celera potiču izmjenu ugljikohidrata, jačaju živce i potiču rad mozga, povoljno djeluje na zdravlje kože, očiju i jetre. Zbog visokog sadržaja eteričnih ulja i terpena, celer djeluje antibakterijski i antimikotički u sluznicama crijeva i mokraćnih puteva.

Kupovina i čuvanje
Celerov korijen mora biti čvrst, a njegova težina mora odgovarati njegovoj veličini (najbolje su srednje velike glavice, velike u sredini znaju biti šuplje i spužvaste). Najbolje je izbjegavati kupovinu narezanog i opranog celera jer kao takav gubi većinu vrijednih sastojaka i boju. Stabljike i list celera moraju biti svježi, bez trulih i posušenih dijelova. Svježa stabljika je svijetlozelene boje, čvrsta i hrskava. Stabljike se mogu čuvati u hladnjaku, u plastičnoj posudi ili vrećici cca tjedan dana, uz uvjet da su prethodno isprane vodom, posušene i da su im odstranjeni oštećeni dijelovi. Korijen se može čuvati i nekoliko tjedana u hladnjaku, u odjeljku predviđenom za povrće.
Prije pripreme celerov korijen treba pažljivo očistiti i oprati u hladnoj vodi, odrezati vrh i oguliti grubu površinu. Nakon što se nareže (na ploške, kockice ili se nariba) treba ga nakapati limunovim sokom ili kratko uroniti u vodu s limunovim sokom kako u doticaju sa svjetlom ne bi izgubio boju.
Stabljikama celera treba odrezati bazu i oprati svaku pojedinačno ispod tekuće vode, a zatim ih narezati na veće ili manje dijelove, ovisno o daljnjoj pripremi.

Ukoliko vanjska strana stabljike ima vlaknastu strukturu može se oguliti na način da se oštrim nožem zareže pri dnu i povlači prema vrhu. Svježe stabljike najbolje je narezati neposredno prije posluživanja, jer stajanjem gube hrskavost.
Sirovi korijen celera najčešće se koristi u salatama. Okus sirovog celera je oštar i začinski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer na cijeni je zbog svoje delikatne arome koja može oplemeniti mnoga jela.

Celerov korijen u našim krajevima najčešće se kuha zajedno s ostalim korjenastim povrćem (mrkva, peršin) u bistrim mesnim juhama. Izvrsno se kombinira sa mesom i ribom, s drugim povrćem, izvrstan je dodatak juhama i rižotima i raznim drugim namirnicama. Može se kuhati, peći u pećnici, pirjati, jesti sirov…

Još je Hipokrat propisivao sok stabljike celera osobama oboljelim od živčane napetosti, a kineska medicina odavno priznaje celerov sok za smanjenje visokog krvnog tlaka. Zapadni svijet tek je nedavno počeo shvaćati ljekovitost i važnost ovog povrća u prehrani.
Konzumacija četiri stabljike celera dnevno već nakon jednog tjedna pokazuje značajno snižavanje krvnog tlaka.

Photo courtesy of Pixabay
“Celery”- Image courtesy of James Barker at FreeDigitalPhotos.net
“Celery Juice”- Image courtesy of phasinphoto at FreeDigitalPhotos.net
“Celery Isolated On The White Background”- Image courtesy of khumthong at FreeDigitalPhotos.net