Pravilno disanje

breathing

Znamo li pravilno disati…

O tome dišemo li pravilno ili ne, uglavnom ne razmišljamo. Dišemo nesvjesni da to činimo. Budući se radi o procesu neophodnom za život i zdravlje trebali bismo mu posvetiti malo pažnje. Pravilno disanje potrebno je učiti i osvještavati.
Pravilnim disanjem možemo značajno utjecati na naše psihičko i fizičko zdravlje.
Za pravilno disanje važna je, između ostaloga, pokretljivost prsnog koša. Prevladavajući način života sa premalo kretanja i vježbanja, a previše sjedenja dovodi do smanjenja pokretljivosti tijela općenito, pa tako i do smanjene pokretljivosti prsnog koša. Zbofg nepravilnog položaja tijela udišemo kratko, gornjim dijelom, s ramenima prema naprijed i opuštenim trbušnim mišićima.
Neke profesije ili stanja zahtjevaju osvještavanje tog procesa kako bi svom tijelu omogućili optimalne uvjete, disanje je temelj određenih vježbi i bez pravilnog disanja ne postiže se optimalna učinkovitost pokreta, no, u svakodnevnim situacijama uglavnom dišemo nepravilno.

imagesČovjek udahne 14-18 puta u minuti, unoseći u pluća 7500 cm2 zraka što je nekih 30% kapaciteta pluća. Ta količina udahnutog zraka dovoljna je da nas održava, ali ne i da obnavlja naš organizam. Kada bismo disali ‘punim plućima’, učinili bismo to 6-8 puta u minuti i unijeli u pluća dvostruko više zraka i sa njime mikroorganizama, hranjivih čestica, vlage, neophodnih za izmjenu tvari u organizmu.
Najveći dio otpadnih tvari iz organizma odvija se disanjem, potom preko kože, mokrenjem i stolicom.
Popis dobrobiti i pozitivnih učinaka pravilnog disanja na zdravlje poduži je, a isto tako, mnogim je bolestima i tegobama uzrok nepravilno, nesvjesno i nesvrsishodno disanje.
Pravilnim se disanjem postiže sklad između duha i tijela, osvještavanje disanja ima terapeutku snagu. Mišićna aktivnost prilikom dubokog disanja blagotvorno djeluje na unutarnje organe i pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari kao i odbacivanje toksina. Disanje regulira srce i krvni tlak kao i protok energije kroz cijelo tijelo, a time i učinkovitost većine fizioloških funkcija. Pravilnim (dubokim) disanjem pojačava se protok limfe, ubrzava izbacivanje štetnih tvari, jača imunitet i organizam u cjelini.

Razlikujemo tri vrste disanja:

  • donje ili trbušno disanje
  • srednje ili prsno disanje
  • gornje disanje ili disanje ključnom kosti

Kod donjeg (trbušnog) disanja ošit se isteže nadolje donji dio prsnog koša se širi, a donji dio pluća ispunjava zrakom, trbuh se kod udisaja ispupčava. Vćčina ljudi (posebno žena) veoma rijetko diše na ovaj način, a upravo se trbušnim disanjem postiže puna gibljivost prsnog koša i u potpunosti koristi puni kapacitet pluća.
Kod prsnog disanja prsni koš se širi prije svega bočno.
Kod gornjeg disanja (disanja ključnom kosti ) dah je kratak i brz, površan. Ovakvo disanje karakteristično je kod psihičkih napora i stresa.

Kako naučiti pravilno disati?
Preporuka je posavjetovati se sa liječnikom, otići na tečaj ili seminar za učenje pravilnog disanja ili barem nastojati disati dublje, sporije i svjesnije.
Za početnike naglo i dugotrajno vježbanje može prouzročiti određene tegobe. Tek nakon nekog vremena, kada se pravilan način disanja usvoji kao prirodan može se kontinuirano prakticirati.
Nekoliko vježbi disanja može nam pomoći da svom tijelu osiguramo dovoljnu količinu kisika i potaknuti pravilan ritam disanja.
Što sporije i dublje dišemo, to bolje.
Za početak, probajte duboko udahnuti i zamisliti nešto pozitivno. Zadržite dah i pokušajte osvijestiti proces disanja, potom izdahnite, polako… Zadržavanje daha treba trajati četverostruko duže nego udah, izdah bi trebao trajati duplo duže od udaha (npr. 4 sekunde udah, 16 sekundi zadržati dah, 8 sekundi izdah).
Ponovite vježbu desetak puta na isti način, dva-tri puta tijekom dana. Najbolji efekat postiže se na svježem zraku, u prirodi.
Poželjno je tijekom disanja vizualizirati (zamišljati) kako kisik ulazi u tijelo, kako hrani svaku stanicu, kako daje energiju… Zamišljanje pojačava efekt i ubrzava proces pročišćavanja organizma.

Uz pravilno disanje, važna je i kvaliteta zraka koji udišemo. Svjež zrak, prirodno okruženje, zelenilo – najbolje je što možemo pružiti svome tijelu. Kada nismo u prilici boraviti na otvorenom, u prirodi, prostore u kojima boravimo trebali bismo redovito provjetravati.
Osobama koje prakticiraju redovitu šetnju, brzo hodanje, jogging i sl. aktivnosti preporuča se izbjegavati prometnice, gusto naseljena područja, okolicu tvornica i područja zagađena smogom i drugim zagađenjima.

Pozitivni učinci pravilnog disanja:

  • regulacija pH krvi i krvnog tlaka,
  • stimulacija parasimpatičkog nervnog sustava,
  • bolja probava,
  • brži metabolizam,
  • pomaže kod govornih poteškoća;
  • pomaže kod anksioznosti, panike, fobija, nervoze, uznemirenosti,
  • pomaže kod raznih sezonskih respiratornih alergija,
  • pomaže kod prekomjerne tejlesne težine uzrokovane emocionalnim stresom,
  • drugo.

ostavite svoj komentar