Mikroplastika u hrani

Što jedemo, a da toga nismo ni svjesni?

Procjenjuje se da svjetskim oceanima danas pluta više od 170 bilijuna čestica mikroplastike, a do 2050. njihova bi ukupna težina mogla premašiti težinu sve ribe u morima. Te nevidljive čestice više nisu samo problem okoliša. Pronađene su i u ljudskom tijelu, uključujući pluća, jetru, srce i mozak.

Što su mikroplastika i nanoplastika?

• Mikroplastika: čestice plastike manje od 5 mm (širina vlasi kose).
• Nanoplastika: još sitnije čestice, manje od jednog mikrometra, dovoljno male da prolaze kroz stanične stijenke i krvno-moždanu barijeru.

Znanstvenici upozoravaju da su manje čestice potencijalno opasnije, jer lakše ulaze u stanice i organe.

Kako plastika dospijeva u našu hranu?

Plastika ulazi u prehrambeni lanac na različite načine:

• raspadanjem većih plastičnih predmeta,
• iz kozmetike, odjeće i ambalaže,
• kroz vodu, zrak i tlo.

Mikroplastika je pronađena i u pitkoj vodi, a flaširana voda često sadrži još veće količine (svako otvaranje čepa može otpustiti stotine čestica).
U poljoprivredi, plastika završava u biljkama kroz navodnjavanje i tlo, pa čak i pčele mogu prenijeti mikroplastiku u med (istraživanja posljednjih godina otkrila su mikroplastiku i nanoplastiku u medu, peludu i samim pčelama.

Hrana s najviše mikroplastike

Iako su istraživanja još u tijeku, znanstvenici su već identificirali neke namirnice koje sadrže najviše mikroplastike:

Namirnica	Razlog zagađenja
Čaj u plastičnim vrećicama	Jedna vrećica može otpustiti i do 11 milijardi čestica u vodu.
Sol	Nastaje isparavanjem morske vode koja već sadrži mikroplastiku.
Školjke (dagnje, kamenice)	Filtriraju vodu i zadržavaju plastiku, jedemo ih cijele.
Jabuke i mrkva	Mikroplastika ulazi kroz korijenje biljaka.
Pivo	Zagađenje dolazi iz vode korištene u proizvodnji.

Utjecaj na zdravlje

Dio mikroplastike tijelo izlučuje, ali nanočestice mogu ostati u tkivima.
Istraživanja su ih povezala s:

• upalama i oštećenjem stanica,
• srčano-žilnim bolestima,
• problema s disanjem i astmom,
• utjecajem na mikrobiom crijeva i plodnost.

Studija iz 2024. godine otkrila je da ljudi s mikroplastikom u arterijama imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara.

Kako smanjiti izloženost mikroplastici?

Potpuno izbjeći mikroplastiku nije moguće, ali možemo značajno smanjiti izloženost:

1. Pijenjem vode iz staklenih boca ili filtra, ne iz plastike.
2. Korištenje čaja u rinfuzi, ne u plastičnim vrećicama.
3. Ne podgrijavanjem hrane u plastičnim posudama, čak ni onima označenima kao “sigurne za mikrovalnu”.
4. Biranjem drvenih dasaka za rezanje, staklenih posuda i metalnog posuđa.
5. Korištenjem HEPA filtera u zatvorenim prostorima, jer mikroplastika se nalazi i u prašini.
6. Izbjegavanjem kave iz plastičnih kapsula.

Mikroplastika je postala neizbježan dio našeg svakodnevnog života no, svjesnim izborima možemo smanjiti rizik i zaštititi svoje zdravlje.
Male promjene u kuhinji i kupovnim navikama (poput staklenih boca, čaja u rinfuzi, izbjegavanja plastike za jednokratnu upotrebu i sl.), dugoročno čine veliku razliku.

Image by Gerd Altmann from Pixabay
Image by Couleur from Pixabay