Voda – koliko piti?

Pogrešno je uvjerenje kako vodu trebamo piti samo kada osjetimo žeđ…

Žeđ ukazuje da nam je potrebna veća količina vode, no postoje i mnogi drugi pokazatelji dehidracije koje redovito ne primjećujemo, te tako nehotice postajemo kronično dehidrirani. Voda koju pijemo, naravno, mora biti odgovarajuće kvalitete.

Zašto nam je svakodnevno potrebna voda?
Voda igra veliku ulogu u svim funkcijama organizma, uključujući cirkulaciju, probavu, izbacivanje toksina i biokemijske procese.

Prosječno ljudsko tijelo sadrži 70% vode. 5% nalazi se u krvi, 50% u milijardama stanica u tijelu i 15% u izvanstaničnoj tekućini (ona se nalazi između svih stanica i prenosi hranjive tvari, elektrolite, otpadne tvari i mnoge druge elemente koji su nam nužni za život).

Radi nekih (još nerazjašnjenih razloga) naše tijelo ne reagira na dehidraciju samo osjećajem žeđi. Žeđ je samo jedan od simptoma, a ponekad se dehidraciju pogrešno tumači kao glad.
Kada ne reagiramo na žeđ, proces dehidracije napreduje, a organizam počinje s obrambenim strategijama, što može pokrenuti brojne reakcije koje ne znamo pravilno protumačiti, a ugrožavaju naše zdravlje.
Svaki dio tijela ima svoju važnost. Kada tijelo detektira progresivnu dehidraciju, mozak će nametnuti selektivna ograničenja količine vode svim organima, ovisno o njihovoj važnosti za opstanak. Taj proces je nemilosrdan i neizbježan.
Postoje tri faze dehidracije: blaga, umjerena i jaka. U svakoj fazi se javlja sve jača žeđ, smanjeno mokrenje, zbunjenost, slabost i tako dalje, sve dok svi organi ne prestanu raditi ili dok osoba ne padne u komu i na kraju umre.

Neki autori navode i četvrtu fazu dehidracije koja se razvija vrlo postupno, a manifestira se kao naizgled nevezani bolovi i smanjene funkcije u dijelu tijela koji pati od lokalne dehidracije. Stoga se javlja cijeli niz navodnih „bolesti“, od astme, šećerne bolesti, artritisa, migrene, grčeva itd.
Ne bismo li utažili žeđ konzumiramo bezalkoholna pića, kofeinske napitke i alkoholna pića, a navedene namirnice su diuretici (one tvari koji uz izlučivanje vode dovode do povećanja izlučivanja i soli).

Preporučamo:

  • 30 minuta prije svakog obroka popiti dvije čaše vode.
  • Ne piti previše vode uz obroke jer se tako razrjeđuje želučana kiselina što uzrokuje lošu probavu.
  • Piti 1,5-2 litre vode svakog dana (ovisno o tjelesnoj građi, vremenu, aktivnostima i sl.)
  • Smanjiti unos kave, alkohola i bezalkoholnih pića.
  • Jesti zdravo – osobito voće i povrće jer sadrže puno vode.
  • Redovito vježbati.

Naše tijelo gubi vodu izdisanjem, znojenjem i eliminacijom. Za vrućeg vremena znojenje se pojačava pa je potrebno više vode za regulaciju tjelesne temperature i hlađenje tijela. Za hladnog vremena disanjem se gubi dodatna vlaga. Centralno grijanje isušuje zrak, pa treba piti više ili smanjiti grijanje. Za vrijeme fizičke aktivnosti organizam treba dodatnu tekućinu.
Nedostatak vode može dovesti do uzimanja hrane jer mozak ne zna razliku između žeđi i gladi. Stoga je preporučljivo popiti veliku čašu vode prije jela.
Nedostatak vode je u najvećem broju slučajeva uzrok dnevnog umora.

Simptomi dehidracije:

  • Glavobolja
  • Slaba koncentracija i umor
  • Konstipacija
  • Smanjeno izlučivanje urina/tamni urin
  • Obložen jezik/zadah iz usta
  • Suha usta

Kod jače dehidracije simptomi su:

  • Grčevi mišića
  • Koža koja gubi elastičnost
  • Upale oči i tamna koža oko i ispod očiju

ostavite svoj komentar