Celijakija

Radi se o bolesti probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva, (odnosno crijevnih resica koje su smještene na sluznici tankog crijeva) i ometanja apsorpcije nutrijenata iz hrane. Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu ili kasnije tijekom života (izazvana nekim ‘okidačem’ iz okoliša).

Celijakija se može pojaviti i u odrasloj dobi.

Vanjski znakovi bolesti često su skriveni iza raznih drugih bolesti koje nisu tipične za celijakiju. Osobe su slabokrvne, prisutna je bolest kostiju, problemi probavnog trakta, napinjanje i bolesti trbuha. Celijakija je doživotna nepodnošljivost na gluten. Kod rijetkih primjera do ozdravljenja dođe u pubertetu.
Celijakija je uzrokovana preosjetljivošću na gluten. I male količine glutena mogu biti opasne za oboljele što zahtijeva iznimnu aktivnu brigu i edukaciju. Gluten u prehrambenim proizvodima može biti prisutan kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat procesuiranoj hrani.
Skriveni izvori glutena su aditivi, konzervansi i različiti stabilizatori koji se nalaze u prerađenoj hrani, ali i u lijekovima i mnogim drugim proizvodima. Kako bi prepoznali sve vidljive i skrivene izvore glutena potrebno je konstantno se educirati i poželjno je učlaniti se u udruge ili drušva oboljelih od celijakije. Razmjena iskustava i znanja neprocjenjiva je.

Simptomi

Od oboljelog do oboljelog simptomi se razlikuju. Mogu uključivati bol u trbuhu i nadimanje, krničnu dijareju, plinove, gubitak na težini, umor, svijetlu stolicu, usporen rast, bolove u kostima i zglobovima, grčeve mišića, trnce u rukama i nogama, kožni osip, pojavu afti, promjenu boje zubi, oštećenje zubne cakline. Nepodnošenje laktoze ponekad se javlja kao sekundarni simptom celijakije. U tom slučaju u bezglutensku ishranu treba uključiti i prehranu sa niskim udjelom laktoze. Oboljeli od celijakije rizična su skupina na nekoliko bolesti i zdravstvenih stanja. To su limfom, adenokarcinom i osteoproza.

Terapija

Jedina sigurna terapija kod celijakije je stroga bezglutenska dijeta. To je dijeta bez proizvoda koji sadrže pšenicu, raž, ječam i zob. Nekim oboljelima potrebni su mjeseci ili čak godine dijetoterapije za potpuni oporavak. Ponovno uzimanje glutena u prehrani dovodi do povratka bolesti. Sa bezglutenskom dijetom ne smije se započinjati smoinicijativno, prije postavljene dijagnoze jer bi mogla omesti pravilnu dijagnozu.

Dijagnoza

Dijagnoza se temelji na utvrđivanju tipičnih oštećenja crijevnih resica biopsijom sluznice tankog crijeva i testiranjem krvi antitijelima na gluten.

Dozvoljena hrana:

• sve vrste voća: svježeg, kandiranog*, suhog,
• dozvoljene vrste žitarica: riža, kukuruz, proso, heljda, soja, sezam,
• sve vrste povrća uključujući krumpir, grahorice, rižu, leću, salate itd.
• sve vrste mesa, ribe, jaja mlijeko, margarin, vrhnje*, jogurt, sir* gljive šećer, čaj, crna kava, kakao, đem, med, pekmez*,
• čisti sladoled, čista čokolada, kavovina, škrob, uključujući i pšenični škrob,
• ulje, ocat,paprika, papar, , sol, kvasac, mirodije*.
• * označenim namirnicama proizvođači mogu dodati brašno

Zabranjena hrana:

• pšenica, raaž i ječam i sve njihove prerađevine i proizvodi koji sadrže ove žitarice i u tragovima
• pšenične klice, mekinje, krupica od nezrela žita, sladno pivo,
• bijela kava, kupovni kruh od kukuruznog brašna (uvijek sadrži bijelo brašno)
• gotove juhe, gotova hrana, umaci, instant krumpir
• suhe smokve (bijeli prah na njima često je brašno)
• suhomesnati proizvodi (razne salame, kobasice, hrenovke, paštete – pretežno sadrže brašno)