Čitati – djeci i s djecom
- Datum objave:
- Komentara:
- Ispišite članak

Zašto, koliko, što čitati…
Čitanje djeci, od namlađe dobi, objedinjuje učenje, zabavu, obogaćivanje riječnika, govorne vještine, potiče bliskost i povezanost roditelja s djetetom. Uz to, potiče maštu, kreativnost, uzročno-posljedično i kritičko zaključivanje, opažanje detalja, odnose među likovima i konačno, vrijednost knjige i pisane riječi.
Djeca koja su od malena naučena na čitanje i pisanu riječ lakše savladavaju školsko gradivo jer čitanje potiče specifične funkcije mozga koje su osnova za kasnije učenje pa djeca, prema posljednjim istraživanjima, postižu bolji uspjeh u školi i kasnije u karijeri.
Čitati treba od najranije dobi. Pri tome treba voditi računa da knjiga, odnosno slikovnica bude primjerena dobi djeteta. Roditelji koji ne prakticiraju čitanje od rane dobi djeteta mogu se suočiti sa djetetovim odbijanjem i dosadom. To nije razlog za odustajanje – upornost i nepopustljivost na kraju se uvijek isplate.
Za najmlađe su najbolji izbor slikovnice sa puno slika i boja. Izbor je uistinu velik – mekane, slikovnice-lepeze, pojmovne slikovnice, taktilne slikovnice, slikovnice sa prozorčićima, slikovnice sa pričom u rimi, kratke pjesmice…
Prijelaz sa slikovnica na priče i knjige spontani je proces. Roditelj treba promatrati dijete i njegove reakcije kroz koje može zaključiti razumije li dijete priču, pouku, likove. Knjižničarke su prave osobe za savjet – koju knjigu odabrati i zašto.
Hrvatsko knjižničarsko društvo na svojim je internetskim stranicama objavilo top-llistu najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu i mladež za 2009. Top lista sadrži slikovnice, knjige za djecu i knjige za mladež domaćih i stranih autora, te popularno-znanstvenu literaturu za djecu, mladež i roditelje. Top liste od 2005. do 2009. godine možete pronaći ovdje.
Koliko i kako čitati?
Bolje išta nego ništa, mogli bismo reći. Zatrpani smo obvezama i u stalnoj smo jutrnjavi, a čitanje zahtijeva i vrijeme i opuštenost. Ipak, to je jedan od najljepših i istovrmeno najkorisnijih načina provođenja zajedničkog vremena. Zato treba pronaći barem 15 minuta dnevno, staviti dijete u krilo, ugasiti televizor i sl. i čitati – djetetu i s djetetom.
Dozvolite djetetu da samo izabere željeno štivo i nemojte se iznenaditi ako uvijek izabere jednu te istu priču. Doći će vrijeme i za druge.
Pri čitanju se nastojte uživjeti i čitati uz promjene u glasu, dramatiziranje, naglašavanje riječi. Tekst pratite prstom kako biste pomogli djetetu da shvati logiku pisane riječi i kasnije u starijoj dobi, hvata slova, rečenične znakove, velika i mala slova i dr. Knjiga tako postaje zabavnija i privlačnija što produljuje dječju koncentraciju i pažnju.
Treba razgovarati sa djetetom, komentirati slike, samu priču, pouku, razvoj. Odlična vježba je prepričavanje priče. Na taj način roditelj može uvidjeti koliko je dijete shvatilo, je li pohvatalo odnose u priči, je li razumjelo pročitano štivo, a dijete razvijati govorne vještine.
Djeca vole rutinu i predvidivost pa preporučamo da za čitanje osigurate uvijek isto ‘vaše mjesto za čitanje’. To može biti u krevetiću, naslonjaču, stolici za ljuljanje i sl.
Za posebne prigode (rođendane, imendane, Božić, prvi dan proljeća, posjet zoološkom vrtu) darujte djetetu knjigu. Smjestite ih na posebnu policu, čuvajte, pregledavajte.
Danas mnoge dječje knjižnice imaju i prostor za igranje. Odlična stvar je povezati čitanje sa igrom. Zato odvedite dijete u knjižnicu, učlanite ga, naučite ga da čuva knjige i vraća ih na vrijeme. Stručnjaci preporučuju da dijete svaki dan samostalno, naglas, u sebi ili uz roditelje čita najmanje 20-30 minuta.
no, u nedostatku vremena i volje (npr. nakon napornog radnog dana) i 15 minuta biti će dovoljno.
I, ne zaboravite, dijete vas promatra. Ako i sami više volite sjediti pred tv ekranom ili pred računalom i rijetko uzmete knjigu u ruke, teško ćete u djetetu probuditi ljubav za pisanu riječ.
Premda i računala i televizija imaju svojih prednosti, oni ne mogu biti zamjena za mamu i tatu, niti za knjigu. Dijete će višestruko više ‘profitirati’ uz pola sata čitanja i druženja sa mamom i zatom nego uz računalo ili tv.
Zajedničko vrijeme provedeno u čitanju višestruki je dobitak – za dijete i za roditelja.
ostavite svoj komentar