Dinja – zdravo ljetno osvježenje

Dinja je voće iz porodice bundeva, porijeklom iz Azije (u Kini je poznaju već 1000 godina prije Krista, spominje se i u Bibliji kao omiljena hrana Izraelaca). U naše podneblje donijeli su je moreplovci iz Afrike.

Okruglog je ili ovalno-izduženog oblika, prosječne težine oko jednog kilograma. Ima tvrdu koru, glatku, naboranu ili mrežastu s režnjevima. Unutarnji jestivi dio najčešće je narančaste ili zelenkastobijele boje, u sredini ispunjen sjemenkama. Dinja za konzumaciju mora biti potpuno zrela. Tada je izrazito sočna, slatkog okusa, svojstvene arome i osvježavajuća (ima veliki udio vode). S obzirom na to da preko 90% njezinog sastava čini voda, idealna je za hidraciju tijela tijekom vrućih ljetnih dana.

Dinja ima nisku energetsku vrijednost, 34 kcal na 100 g svježe namirnice. 100 grama svježe dinje sadrži u prosjeku 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana. Iznimno je bogata vitaminom C, a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A (beta-karotenom), u manjim količinama sadrži i tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.

Vitamini C i A iz dinje djeluju kao antioksidansi, voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, biljna vlakna olakšavaju probavu

Kupnja i čuvanje

Premda je dinja danas dostupna cijele godine, njezina sezona dozrijevanja u našim krajevima je u razdoblju od lipnja do kolovoza. Zrela dinja ima miris i gipka je na dodir, peteljka lako otpada, a na tom mjestu ostaje malo udubljenje. Ako se oko peteljke stvaraju kapljice vlage znači da je ubrana prerano. Valja izbjegavati dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.

Čuva se dva do tri dana na sobnoj temperaturi (kako bi dozorila), a zatim se može čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju može se čuvati u hladnjaku do tri dana, u zatvorenoj posudi.

Jela s dinjom

Svježa dinja poslužuje se vrlo jednostavno. Najprije se opere pod mlazom tople vode, potom razreže napola, žlicom se izvade sjemenke, a zatim se po želji nareže na kriške, kvadrate, kockice ili kuglice (posebnim priborom), za dodatak pićima. Aroma dinje može se pojačati dodavanjem soka od limuna ili limete. Slaže se i s cimetom, svježom metvicom i kajenskim paprom. Svježa dinja može se dodati u sve vrste voćnih salata. Izvrsna je i u kombinaciji sa sladoledom.

Dinja je izuzetno zdravo, osvježavajuće voće koje se može konzumirati samostalno, kombinirati s drugim voćem, u slatkim i slanim jelima. Najpoznatije hladno predjelo u nas je kombinacija pršuta i dinje, a izvrsne su i kombinacije u salatama s piletinom ili morskim plodovima.

Image by 1195798 from Pixabay
Image by Dgraph88 from Pixabay
Image by Dmitriy from Pixabay