Drijemanje na poslu

Nakon krakog drijemeža reagiramo brže, bolje smo raspoloženi, pamtimo bolje…

Što mislite kako bi reagirali vaši pretpostavljeni da im kažete da ćete malo odrijemati pa potom završiti posao? Pomislili bi vam nisu sve ovce na broju ili da ste odviše drski, ne marite za svoj posao i sl.
Pospanost se javlja i noću i danju. Kako dan odmiče, koncentracija nam opada i negdje između 15 i 16 sati nastupa najveća kriza za one koji rade danju.
U razvijenim zemljama u nekim tvrtkama (Google, Pizza Hut, Nike, Opel, Lufthasa, BASF, Hornbach i dr.) postoje prostorije (male, zatamnjene) u kojima djelatnici mogu odrijemati 15-20 minuta, povratiti snagu i prionuti poslu osvježeni i obnovljene energije za rad. U SAD-u postoje i javne spavaonice u koje zaposlenici dolaze u vrijeme pauze.

Stručnjaci i liječnici, a sve više i sami poduzetnici zalažu se za mogućnost odmora uz kratki drijemež jer su provedena istraživanja i dosadašnja iskustva pokazali da su učinci dnevnog drijemeža uglavnom vrlo pozitivni – povećava se produktivnost djelatnika, raspoloženje i zdravstveno stanje u cjelini.
Kod poslova koji zahtijevaju maksimalnu pažnju (npr. kontrola leta), svakako je bolje ne odupirati se pospanosti nego raditi nekoncentrirano, u polusnu, što povećava rizik pogreške.

Važno je napomenuti da san ne smije trajati više od 30 minuta. Spavanje duže od pola sata kontraproduktivno je. Osim toga, duže spavanje znatno bi produžilo radno vrijeme i poremetilo organizaciju rada, a isto tako i organizaciju privatnog života.

.