Emocionalna higijena

Zaštiti svoje samopouzdanje, izađi iz vlastite zone komfora…

Razne fizičke ozljede izazivaju bol i nelagodu, zbog čega iziskuju instantno zbrinjavanje i skrb kako nam ne bi ostale negativne posljedice po zdravlje. Zbog istih ozljeda često odlazimo liječniku, ali kada je riječ o emocionalnoj boli koju ponekad osjećamo, ne reagiramo uvijek adekvatno. Lista životnih situacija i izazova koji mogu narušiti naše mentalno zdravlje je duga. Svakodnevno doživljavamo neuspjeh, odbačenost, poraz, gubitak i mnoge druge okolnosti koje, ako ne reagiramo pravovremeno, mogu rezultirati dubokim emocionalnim ranama. Naizgled beznačajna stvar dovodi u pitanje naše mentalno funkcioniranje.

Autor knjige Prva pomoć za emocije, Guy Winch, naglašava važnost posvećivanja brige i skrbi za mentalno zdravlje. Pruža uvjerljive argumente za prakticiranje emocionalne higijene koja se, kao navika, može trenirati. Zapuštene emocionalne rane mogu biti jednako opasne kao i one fizičke. Kronična usamljenost, primjerice, povećava izglede preuranjene smrti za 14%. Uzrokuje povišen krvi tlak i kolesterol te otežava funkcioniranje imunološkog sustava.

Emocionalne rane često „igraju“ igru s našim umovima pa nam još češće iskrivljuju percepciju, jasan pogled na situaciju, zbog čega nastaju negativne misli. Njih nije jednostavno zamijeniti pozitivnima, ali nije ni nemoguće! Prvi korak za izlazak iz začaranog kruga ranjavanja je prihvaćanje odgovornosti i potrebe za promjenom načina razmišljanja. Ništa izvanjsko ne može utjecati na naš pogled koji imamo na neku situaciju. Drugi korak podrazumijeva adekvatno planiranje promjene (prijedlog: zapisati na papir stvari koje se promjenom dobivaju, ali i gube), pružanje suosjećanja prema samima sebi imajući na umu mogućnost povratka na stare obrasce promišljanja (sasvim je u redu ponekad pokleknuti) i na kraju provedba planiranog.

Guy Winch daje tri praktična savjeta za razvoj navike emocionalne higijene:

1. Izađi iz vlastite zone komfora poduzimajući konkretne akcije/aktivnosti (uči, radi, putuj, druži se, treniraj…)
2.  Zaštiti svoje samopouzdanje (vjeruj da možeš, trudi se i ulaži, razvijaj svoje potencijale)
3. Prestani „ruminirati“ (stalno „žvakanje“; način razmišljanja koji se ponavlja i usmjerava pažnju osobe na neugodnu situaciju koju je doživjela, a zbog koje se osjeća loše)

Bez promjene u načinu razmišljanja nema promjene u ponašanju, a onda ni rješenja problema. S promjenom načina razmišljanja razvija se i navika održavanja emocionalne higijene. Ako si ne znamo sami pomoći, ako nam emocije otežavaju svakodnevno funkcioniranje i izvršavanje obaveza, uvijek možemo potražiti pomoć, savjetovanje i podršku educiranih stručnjaka.
Nije ni to najgora stvar na svijetu, zar ne?

Tea Bošnjak
Socijalna pedagoginja

Photo courtesy of Pixabay