Izgaranje na poslu (burn out sindrom)

Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora. Izgaranje na poslu prati promjena stava prema poslu. Osoba koja pati od sindroma izgaranja na poslu progresivno gubi idealizam i energiju za rad i ne vidi smisao vlastitog rada. Uzrok ove pojave su frustracije i stres na radnom mjestu. Istovremeno prisustvo više stresora i duža izloženost istim dovodi do sindroma izgaranja, a često se javljaju i anksioznost i depresija. Stres na poslu uništava mentalno zdravlje, skraćuje život, a stvara pretpostavke i za moždani i srčani udar. Globalna kriza i nezaposlenost doprinose sve češćoj pojavi ovog sindroma.

Obilježja stresne radne sredine su:

• vremenski pritisak rokova,
• nejasno definirane uloge,
• pritisak od strane vlastitih očekivanja,
• pritisak od strane okoline,
• premalo timskog rada i suradnje,
• preopterećenost količinom posla,
• loša organizacija rada,
• neadekvatna opremljenost radnog mjesta,
• nedostatak autonomije,
• loši odnosi sa kolegama (suradnicima),
• natjecateljski odnos sa kolegama,
• nedostatak edukacije potrebne za kvalitetno obavljanje posla,
• nedostatak komunikacije i međusobne podrške,
• nejasna pravila napredovanja,
• nejasna pravila korištenja godišnjeg odmora,
• nedostatak stručne i organizirane supervizije.

Faze burn out sindroma:

1.Faza medenog mjeseca
Osjećate se ispunjeno, puni radnog elana, posao vas veseli i ništa vam nije preteško.

2. Raelnost
Zadaci koje morate izvršiti sve su teži. Usprkos trudu i naponom radu sve teže uspijevate zadovoljiti svoje nadređene. Ostajete na poslu duže ne bi li uspjeli obaviti sve zadano, za prekovremeni rad ne dobivate naknadu, sa posla se kući vraćate sve nezadovoljniji. Pogoršavaju se i vaši odnosi sa kolegama, posebno sa nadređenima. Posao vam više ne predstavlja zadovoljstvo.

3. Faza razočaranja
Nervozni ste, umorni, ne spavate dobro. Nedostaje vam motivacija, bezvoljni ste, imate osjećaj da vas nitko ne cijeni. Osjećate ljutnju, krivite druge zbog situacije u kojoj ste se našli, kritizirate kolege. Ne znate kako izaći iz začaranog kruga nezadovoljstva. Osjećate se bespomoćno.

4. Alarmantna faza
Vaše mentalne i fizičke rezerve su iscrpljene. Svakodnevno vas prati osjećaj neuspjeha, gubite samopouzdanje. Ne vidite smisao u svom poslu, sve više stvari u vašem životu postaju besmislene.

Što učiniti?

Vrlo je važno prepoznati odnosno identificirati burn out sindrom (testom samoprocjene). Pokušajte prepoznati stresore u svom radnom okruženju i vidjeti postoji li mogućnost da se drugačije nosite sa stresorima, da se drugačije organizirate ili da utječete na to da se realiziraju određene promjene koje bi pomogle da radite sa manje stresa. Npr. ukoliko smatrate da vaš doprinos poslu nije adekvatan napredovanju, možda možete o tome porazgovarati sa svojim nadređenim. Možda možete predložiti učinkovitiju organizaciju rada ili bolju komunikaciju sa kolegama. Razmislite najprije o tome što sami možete učniti da si stvorite ugodnije radno okruženje. Razgovarajte i sa kolegama.

Što možete učiniti kako biste izbjegli burn out sindrom?

Budite koncentrirani na svoj rad, argumentirajte svoje mišljenje, dokažite da ste u pravu. Naučite reći ‘Ne’, naučite postaviti granice i držite ih se, ne dopustite da posao ovlada vašim životom. Prekovremeni rad je ponekad nužan, ali ne bi smio postati pravilo. Važno je imati dobar odnos sa kolegama. Njegujte kolegijalnost, razgovarajte sa kolegama, podijelite pauzu i ručak (gablec). Isto tako, ne zapostavite svoj privatni i drušveni život i ne zanemarite hobije. Izbjegavajte poslove u kojima često morate sebe davati drugima, osim ukoliko i sami niste osoba koja zna primati od drugih (osjećat’ ćete se iskorišteno).

Navike kojima umanjujemo utjecaj stresa na zdravlje:

• Zdrav stil života (redovita i odgovarajuća prehrana),
• Smanjeni unos kofeina, nikotina i šećera,
• Održavanje tjelesne kondicije (rekreativno bavljenje sportom),
• Redovito spavanje i odvajanje vremena za odmor,
• Izbacivanje suvišnih aktivnosti koje su s vremenom postale opterećujuće,
• Organizacija obaveza na poslu i kod kuće (usklađivanje).
• Biti proaktivan.

Ukoliko ste u mogućnosti, promijenite samu stresnuu situaciju, a ako to nije moguće pokušajte promijeniti svoj odnos i pogled na situaciju. Od velike je pomoći smisao za humor i uspostava ravnoteže između rada i zabave. Važno je znati usporiti, odvojiti vrijeme za odmor i opuštanje, podijeliti probleme sa prijateljima i obitelji.

Ne zazirite od stručne pomoći. Stručna osoba može vam pomoći da upoznate sebe i svoje granice i naučiti vas tehnikama koje olakšavaju suočavanje sa stresom. Danas postoji mnogo vrsta terapeuta kojima se možete obratiti kako biste porazgovarali o vašem problemu i uvidjeli najbolji način za borbu protiv burn out-a. Terapeuti su osobe educirane da pomognu ljudima poboljšati njihovu kvalitetu života. To znači da se odlučujete za ‘rad na sebi’. I to je najdjelotvornije. Ne možete mijenjati druge osobe, ali možete sebe.

Test samoprocjene

Na sljedeće izjave odgovorite sa točno ili netočno)

1. Ujutro, kada se probudim, prva misao mi je ‘Ne da mi se na posao’.
2. Često se osjećam neobajšnjivo tužno.
3. Osjećam se umorno i nakon 8 sati sna.
4. Teško se koncentriram.
5. Posao mi je preodgovoran.
6. Trenutno me uopće ne zanimaju potrebe drugih ljudi.
7. Na kraju radnog dana osjećam emocionalnu prazninu.
8. Često prekomjerno jedem ili pijem.
9. Život mi se općenito čini besmislen.
10. Često se osjećam bolesno.
11. Ne zanima me seks niti socijalne aktivnosti.
12. Nedjeljom navečer osjećam se depresivno.
13. Ne radujem se životu.
14. Obitelj se žali kako smo premalo zajedno.
15. Kada nisam na poslu puno vremena provodim ispred TV ekrana.
16. Manje brinem o svom izgledu nego prije.

Ukoliko ste sa ‘točno’ odgovorili na pet izjava na dobrom ste putu da izgorite na poslu.
Ukoliko ste sa ‘točno’ odgovorili na više od deset pitanja obavezno potražite pomoć stručne osobe!