Kada koristiti tople, kada hladne obloge

Topli oblozi

Topli oblozi pomažu mišićima i organima da se opuste pa su stoga posebno učinkoviti kod kroničnih upala i kod uklještenja.
S polaganjem toplih obloga treba pokušati i onda kada primjena hladnih obloga stvara osjećaj neugode.
Blaga toplina pomaže tijelu da bolje primi tvari iz obloga. Zato uljne komprese kao i oblozi od npr. svježeg sira, crvenog luka ili kamilice trebaju imati približno istu temperaturu kao i tijelo.

Vrući oblozi

Za vruće obloge (čija je temperatura iznad 37°C) tkanina se namače u vruću vodu, dobro ocijedi i potom polaže na bolesni dio tijela. Oblog je dobro pokriti ili omotati vunenom tkaninom kako bi se što dulje zadržala toplina obloga. Toplina pospješuje cirkulaciju krvi, poboljšava opskrbu kisikom i opušta. Kada se oblog ohladi treba ga zamijeniti novim, vrućim oblogom, a postupak treba ponavljati najmanje dva sata dnevno.
Vrući oblog primjenjuje se kod starih ozljeda, istegnuća, bolova u mišićima, kroničnih upala i kožnih tegoba.
Prilikom primjene vrućih obloga treba biti posebno oprezan kod djece – kako oblog ne bi bio prevruć.
Topli i vrući oblozi ne smiju se koristiti kod akutnih upala, proširenih vena, smetnji sa cirkulacijom, edema ili izljeva krvi jer mogu dovesti do pogoršanja stanja.

Hladni oblozi

Hladni se oblozi obično stavljaju na listove, a izvrsni su za snižavanje temperature. Njihova temperatura treba biti do 10% niža od normalne tjelesne temperature. Da bi se isparavanjem stvorio učinak hlađenja oblozi na listovima moraju biti dosta vlažni.
Postupak polaganja hladnih obloga jednak je onom kod polaganja toplih obloga, s jedinom razlikom što se oblog namače u hladnu vodu. Čim se ugrije od topline tijela, oblog treba zamijeniti drugim hladnim oblogom i postupak ponavljati najmanje dva sata.
Hladni se oblozi upotrebljavaju kod novih ozljeda, krvarenja, modrica, uganuća, oteklina, akutnih upala, bolova u zglobovima, glavobolje, bronhitisa te nadraženosti kože zbog alergije.
Kratkotrajno nanošenje hladnih obloga pospješuje cirkulaciju krvi i poboljšava prokrvljenost mjesta na koje se nanose što ponekad može izazvati i znojenje kod osobe kojoj se polažu oblozi.
Hladni se oblozi nikada ne nanose kod pothlađenosti jer u tom slučaju nemaju zagrijavajući već upravo suprotan učinak.

Naizmjenično polaganje vrućih i hladnih obloga

Izmjena vrućih i hladnih obloga može potaknuti cirkulaciju, a polaganjem na trbuh i rad crijeva može pomoći kod vjetrova i zatvora. Na trbuh se najprije položi vrući oblog, drži se tri minute, a potom se stavi hladni oblog i drži jednu minutu. Naizmjenično stavljanje ponavlja se 10-20 minuta.
Naizmjenični oblozi mogu pomoći i kod migrene. Najprije se na čelo stavi hladni oblog, a na spoj lubanje i vrata vrući. Nakon cca dvije minute položaj obloga se zamijeni. Postupak se ponavlja pet, šest puta.

Ledeno hladni oblozi

Ovakvi se oblozi primjenjuju vrlo rijetko, vrlo kratko i samo na malim površinama jer izazivaju jak podražaj. Posebno su učinkoviti za zaustavljanje krvarenja jer stežu krvne žile na području ozljede.

Photo courtesy of PIxabay

ostavite svoj komentar