Kako preživjeti toplinske valove koji su sve češći: mali trikovi koji mogu napraviti veliku razliku

Toplinski valovi više nisu rijetka ljetna neugodnost, nego sve češći izazov za zdravlje, svakodnevicu i kvalitetu života. Visoke temperature posebno teško podnose starije osobe, mala djeca, trudnice, kronični bolesnici, radnici na otvorenom i osobe koje žive u stanovima koji se brzo zagrijavaju. Ipak, nekoliko jednostavnih navika može znatno smanjiti rizik od iscrpljenosti, dehidracije i toplinskog udara.

Prvo pravilo je: čuvajte hladnoću dok je još imate. Tijekom dana, osobito od kasnog jutra do ranih večernjih sati, prozore, rolete, zavjese i vrata treba držati zatvorenima ako je vani toplije nego unutra. Sunčeva svjetlost koja prolazi kroz staklo brzo zagrijava prostor, pa je puno lakše spriječiti ulazak topline nego kasnije rashladiti pregrijanu prostoriju. Prozore je najbolje otvoriti rano ujutro, kasno navečer ili tijekom noći, kada je vanjski zrak hladniji. Ako je moguće, otvorite prozore na suprotnim stranama doma kako biste stvorili propuh.

Drugo pravilo je: ne čekajte žeđ. Tijelo tijekom vrućina gubi tekućinu i sol znojenjem, a osjećaj žeđi, posebno kod starijih osoba, može zakasniti. Zato vodu treba piti redovito, u manjim količinama tijekom dana. Alkohol, jako zaslađena pića i pretjerane količine kofeina bolje je izbjegavati jer mogu pridonijeti dehidraciji. Lagani obroci, voće, povrće, juhe, salate i hrana bogata vodom bolji su izbor od teške i masne hrane.

Treće pravilo je: usporite. Najteže fizičke poslove, kupovinu, vježbanje i odlazak na tržnicu ili u grad treba planirati rano ujutro ili predvečer. U najtoplijem dijelu dana najbolje je ostati u hladu ili u rashlađenom prostoru. Ako morate izaći, nosite laganu, široku i svijetlu odjeću, šešir ili kapu, sunčane naočale i zaštitni faktor. Posebno treba paziti na asfalt i beton, koji se mogu zagrijati do ekstremnih temperatura.

Ventilator može pomoći, ali ga treba koristiti pametno. Najbolje djeluje kada puše prema osobi ili kada navečer pomaže izbaciti topli zrak iz prostorije. Trik sa zdjelom leda ispred ventilatora može kratkotrajno stvoriti osjećaj svježine, ali ne treba ga smatrati zamjenom za pravo hlađenje. Tuširanje mlakom ili svježom vodom, hladni oblozi na vrat, zapešća i gležnjeve te boravak u najhladnijoj prostoriji doma često pomažu više nego stalno otvaranje prozora tijekom dana.

Posebnu pažnju treba posvetiti najranjivijima. Starije osobe, osobe s bolestima srca, pluća, bubrega ili dijabetesom, mala djeca i trudnice trebaju redovitu provjeru, osobito ako žive same. Djecu i životinje nikada se ne smije ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može porasti vrlo brzo i postati opasna po život.

Važno je znati prepoznati znakove upozorenja. Toplinska iscrpljenost može se javiti kroz jaku žeđ, slabost, glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, pojačano znojenje, grčeve i umor. Osobu treba premjestiti u hlad, dati joj da pije vodu u malim gutljajima, rashladiti je mokrim ručnikom ili tušem i omogućiti joj odmor. Ako se pojave zbunjenost, gubitak svijesti, vrlo visoka tjelesna temperatura, prestanak znojenja ili pogoršanje stanja, može biti riječ o toplinskom udaru i tada treba odmah pozvati hitnu pomoć.

Toplinski valovi traže prilagodbu, ne i paniku. Najvažnije je rashladiti dom prije nego se pregrije, piti dovoljno tekućine, izbjegavati napor u najtoplijem dijelu dana i obratiti pažnju na one koji se teže mogu sami zaštititi. Ponekad upravo male odluke, spuštena roleta, čaša vode više, poziv starijem susjedu ili odgođen odlazak u grad, mogu napraviti najveću razliku.

Image by Gerd Altmann from Pixabay
Image by Rosy / Bad Homburg / Germany from Pixabay
Image by Young_Kim from Pixabay