Kako uštedjeti u vremenu krize?

Iako je daleko najvažnije kako će reagirati država, što će poduzimati kako bi građanima olakšala aktualnu krizu, svojim postupanjem možemo doprinijeti lakšem prolasku kroz nju. Naša potrošnja velikim je dijelom rezultat naših navika, samokontrole i planiranja i stoga na tom polju možemo napraviti najviše po pitanju uštede. Također je dobro poraditi na financijskoj pismenosti koja je, u odnosu na razvijenije zemlje EU, relativno loša.

Navest ćemo nekoliko načina kojima možemo uštedjeti novac, energiju, resurse i drugo te „preživjeti“ krizna vremena.

Kupnja na veleprodaji

Veleprodajne cijene u pravilu su niže od onih u maloprodaji  i stoga je uputno sve što se može konzervirati i čuvati dulje vrijeme, kupovati u većim količinama. Ne možemo li sami potrošiti veću količinu možda možemo dogovoriti zajedničku kupnju, s članovima šire obitelji, prijateljima ili kolegama.  

Kupnja direktno od proizvođača

Direktna kupnja od proizvođača (primjerice od OPG-ova), dobra je opcija za uštedu. Izuzimanjem trgovaca i njihovih marži, transporta i pakiranja smanjuju se troškovi i cijena proizvoda. Izlet u ruralno područje možemo iskoristiti za kupnju poljoprivrednih proizvoda direktno od proizvođača.

Zapisivanje troškova

Zapisivanjem troškova i bilježenjem potrošnje dobivamo cjelovitiju sliku o tome na što najviše trošimo i gdje možemo smanjiti troškove. Istraživanja su dokazala da je sklonost impulzivnoj kupnji uzrok mnogim troškovima koje se moglo izbjeći.  

Pregovaranje o cijeni

Postoje mjesta na kojima pregovaranje o cijeni ne dolazi u obzir no, iznenadili bi se koliko puta postoji prostor za pregovaranje o cijeni. O cijenama telekomunikacijskih usluga, osiguranja, bankarskih usluga može se pregovarati (ako ne za popust, onda bar za neke druge pogodnosti).

Čitanje i razumijevanje deklaracija

Veliki dio građana ne razumije razliku između navođenja roka trajanja „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ (utvrđeno istraživanjem Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za hranu na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana). Razumijevanje ovih navoda važno je zbog sigurnog konzumiranja hrane i nepotrebnog bacanja zdravstveno ispravne hrane time i bacanja novca.

Navod “upotrijebiti do” ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzumirati,  a navod “najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije bilo oštećeno.

Oprezno s „malim“ troškovima

Kava u cafeu, obrok iz pekare ili naručen iz restorana i sl. troškovi na kraju mjeseca mogu zborno predstavljati priličan trošak. Važno je upravljati njime i znati koliko si toga možemo priuštiti.

Kupnja nebrendiranih proizvoda

Marketing je ugrađen u cijenu proizvoda i značajno je podiže. Kupnjom nebrendiranih, ali provjerenih (a ne krivotvorenih i zbog toga jeftinih) proizvoda možemo doprinijeti uštedi.

Plaćanje gotovinom

Istraživanjima je već odavno potvrđeno: manje trošimo kad plaćamo gotovinom. Kad to činimo putem kartica nemamo osjećaj gubitka i lakše posežemo za njima. Naprosto, različite oblike plaćanja različito procesuiramo u našem mozgu i što rezultira drugačijim ponašanjem.
Premda je plaćanje gotovinom na lošem glasu (iz epidemioloških razloga) u vremenu krize bolje je plaćati papirnatim novcem i upravljati svojom potrošnjom.

Vožnja automobilom

Po pitanju cijene goriva građani ne mogu učiniti gotovo ništa no, mogu po pitanju potrošnje odnosno korištenja automobila. Način vožnje i održavanje vozila mogu značajno smanjiti ili povećati potrošnju. Osnovno je voziti primjerenom brzinom (od 50 do 90 km/h). Potrošnja goriva raste za 15% već pri brzini do 100 km/h, za 25& na 110 km/h. Važno je održavati optimalan tlak u gumama, jer vožnja pod manjim tlakom od optimalnog može povećati potrošnju i do 10%. Nagla ubrzanja i kočenja također povećavaju potrošnju goriva. Prtljažnik treba osloboditi nepotrebnih stvari, a klima-uređaj koristiti samo kad je nužno.

Isto tako, valja izbjegavati nepotrebne vožnje i kad god je moguće koristiti alternativu: pješačiti, voziti bicikl, voziti se javnim prijevozom.

Image by Steve Buissinne from Pixabay