Kretanjem do zdravlja
- Datum objave:
- Komentara:
- Ispišite članak

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, tjelesna aktivnost podrazumijeva pokrete tijela koji nastaju aktivacijom skeletnih mišića (kretanje u svakodnevnom životu, uključujući posao, rekreaciju i sportske aktivnosti), a rezultiraju potrošnjom energije. Kategoriziramo je prema razini intenziteta, od niskog preko umjerenog do visokog intenziteta. Vježbanje je planirani, strukturiran i ponovljiv dio tjelesne aktivnosti koji se provodi ciljano.
Tjelesna neaktivnost identificirana je kao četvrti faktor rizika smrtnosti u svijetu. Prva tri mjesta zauzimaju prehrana, zatim alkohol i pušenje.
Poražavajuća je činjenica da je gotovo 60% odraslog svjetskog stanovništva tjelesno neaktivno s time da je nedostatak tjelesne aktivnosti najprisutniji u starijoj populaciji, među ženama i među osobama nižeg socioekonomskog statusa.
Svi navedeni rizični čimbenici (hrana, alkohol, pušenje, tjelesna aktivnost) glavna su obilježja nečijeg životnog stila i izbora koji snažno utječu na zdravlje odnosno nastanak bolesti. Kada je u pitanju tjelesna aktivnost možemo reći da tjelesno neaktivne osobe imaju 20 – 30% veći rizik za obolijevanje i smrtnost u odnosu na osobe koje su u dovoljnoj mjeri tjelesno aktivne.
Današnji način života sve je više sjedilački. U obavljanju svakodnevnih aktivnosti oslanjamo se više na tehnologiju nego na „vlastite noge“. Na ovu temu proveden je čitav niz istraživanja rezultati kojih pokazuju visoku povezanost sjedilačkog načina života s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama. Nedostatak tjelesne aktivnosti kod djece i adolescenata rezultira povećanom tjelesnom masom (pretilošću), smanjenom tjelesnom kondicijom, lošijim zdravstvenim statusom, promjenama u ponašanju, lošijem spavanju. Odrasle tjelesno neaktivne osobe učestalije obolijevaju, pogotovo od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i dijabetesa, također su često nezdrave tjelesne težine, mentalno labilnije, nezadovoljnije životom.
Uz dugotrajno sjedenje i manjak kretanja (tjelesne aktivnosti) često se vežu i druge nezdrave navike, poput pretjeranog unosa hrane (pretežito nezdrave), nepravilnog držanja, nekvalitetnog spavanja i niza drugih.
Tjelesno aktivni pojedinci žive kvalitetnije, zdraviji su i zadovoljniji. Tjelesna aktivnost značajno utječe na fizičko, ali i na mentalno zdravlje, u svakoj životnoj dobi. Osim što djeluje preventivno, tjelesna aktivnost pomaže i u poboljšanju odnosno smanjivanju postojećih simptoma bolesti.
Redovita tjelesna aktivnost povećava mišićnu kondiciju, izdržljivost, snagu i fleksibilnost, smanjuje rizik od arterijske hipertenzije, rizik od koronarne bolesti srca, moždanog udara, raznih vrsta karcinoma i depresije, poboljšava imunitet, pomaže u održavanju optimalne tjelesne težine.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Tjelesna aktivnost i aerobno vježbanje važan su alat za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrtnosti u svijetu. I umjerena tjelesna aktivnost značajno pridonosi padu ukupne smrtnosti: već i 15 minuta vježbanja dnevno smanjuje smrtnost za 14%, a dodatnih 15 minuta za još 4 %. Umjerenu tjelesnu aktivnost poput hodanja preporuča se prakticirati nekoliko sati tjedno. Prepreka za njeno prakticiranje gotovo da nema.
Preporučene aktivnosti ne uključuju samo sportske aktivnosti kao što su trčanje, vožnja bicikla, planinarenje, plivanje, aerobik, joga i sl. već i uobičajene dnevne aktivnosti poput penjanja stepenicama, žustrog hodanja, obavljanja kućanskih poslova, vrtlarenja, plesanja.
Kronološka dob ne bi trebala predstavljati prepreku za prakticiranje tjelesne aktivnosti. Za stariju dob karakteristično je smanjenje tjelesne aktivnosti, posebno u ženskoj populaciji, unatoč preporukama i dokazano pozitivnim učincima i korisnosti od tjelesne aktivnosti.
Kretanjem i vježbanje snage i fleksibilnosti te zdravom prehranom potičemo očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja, pridonosimo kvaliteti življenja i osjećaju zadovoljstva životom.
U svakoj dobi možemo početi s prakticiranjem tjelesne aktivnosti. I malo kretanja bolje je nego ništa kretanja.
Kako početi?
- umjesto vožnje automobilom koristi javni prijevoz ili hodaj
- siđi stanicu ili dvije ranije i prošeći do cilja
- umjesto lifta koristi stepenice kad je god moguće
- u svoj dnevni raspored stavi sat vremena šetnje
- druži se s prijateljima u šetnji (umjesto da razgovarate telefonom)
- ako moraš raditi za stolom svakih pola sata do sat vremena na kratko ustani od stola i protegni se
- zamijeni stolicu pilates loptom (ako je moguće)
Kreni. Zavrti kotač pozitivnih promjena u svom životu.
Image by analogicus from Pixabay
ostavite svoj komentar