Kućanski uređaji i potrošnja energije

Gdje i kako možemo uštedjeti?

Prosječno hrvatsko kućanstvo na godinu troši prosječno 3500 kWh struje (cca 3000 kuna godišnje) što predstavlja prilično veliko opterećenje za budžete građana. Stoga je svaka ušteda više nego dobrodošla.  a svaka ušteđena kuna je i više nego dobrodošla. Pri tom je najvažnija informiranost građana i svjesnost o važnosti štednje, zbog visine računa ali i zbog ograničenosti resursa.

Procjena je do 20% ukupne električne energije potrebne kućanstvu potroše kućanski uređaji, a među najveće potrošače ubrajaju se hladnjaci, perilice rublja. pećnice, bojleri, perilice za suđe i glačala.

Uređaji novijih generacija i viših energetskih razreda troše prilično manje od onih starijih i stoga je pri kupnji važno pripaziti na te karakteristike uređaja.

Niz manjih ušteda može značiti veliku uštedu na kraju godine.

Mnogi uređaji troše energiju i kada su u tzv. stand by načinu korištenja (što obično signalizira neka lampica na uređaju). Premda nije riječ o velikoj potrošnji, kada je u pitanju nekoliko uređaja godišnje se može skupiti poprilično potrošene energije (nekoliko stotina kuna godišnje).

Klasične žarulje isplati se zamijeniti štednim žaruljama jer su učinkovitije i dugotrajnije. Na rasvjetu godišnje potrošimo više od 11% energije kućanstva. Preporuka je koristiti što više prirodnog svijetla.  Dobro je znati: žarulje sa žarnom niti najviše troše i kratko traju, halogena rasvjeta je dugotrajna ali i potrošna, fluorescentne cijevi troše 80% manje energije i traju osam do deset puta dulje no, bolje ih je ne gasiti na kratko. Štedne žarulje su skuplje, no dugotrajne su i trebaju između 20 i 25% manje energije od onih halogenih, dok LED žarulje smanjuju potrošnju do čak 90% od onih sa žarnom i traju šest puta duže od njih.

Hladnjaci i zamrzivači veliki su potrošači i stoga valja pripaziti na veličinu, karakteristike i učinkovitost. Veći hladnjaci i veći zamrzivači više troše. Procjenjuje se da je po osobi potrebno 50 litara prostora u hladnjaku. Optimalna temperatura hladnjaka je 7°C. Hladnjak i zamrzivač troše cca od 10 do 15% ukupne el. energije u kućanstvu. Budući da moraju biti non-stop u funkciji važno je pobrinuti se da rade maksimalno učinkovito što podrazumijeva redovno održavanje, čišćenje (iznutra i izvana), držanje primjerenih količina hrane (izbjegavanje pretrpavanja).

Na bojler otpada cca 7% potrošnje energije (najviše troši onaj na plin, najmanje kondenzacijski bojler). Za najveće uštede savjetujemo kraća tuširanja i temperaturu vode podešenu na onu između 30 i 35°C što je dovoljno ugodno i k tomu zdravije.

TV uređaj u mnogim kućanstvima bude uključen gotovo cijeli dan, a većina TV uređaj gasi daljinskim upravljačem što ga potpuno ne isključuje. Na mjesečnoj razini razlika možda nije velika no, gašenjem TV uređaja godišnje se može uštedjeti i par stotina kuna.

Kuhalo za vodu nije među najvećim potrošačima nije zgorega znati da ga je najbolje držati isključenog iz mreže, uključiti i paliti po potrebi.

Perilica rublja također je veliki potrošač energije. Kod kupnje dobro je pripaziti na to da perilica ima opciju prilagodbe potrošnje i temperature vode (manjom potrošnjom vode i nižom temperaturom vode štedi se i električna energija), pranje na visokim temperaturama je bolje izbjegavati, a često nema niti potrebe za time jer su današnji deterdženti učinkoviti i na nižim temperaturama i rublje (posebno šareno i tamno) uglavnom nije jako zaprljano.

Sušilica rublja uređaj je koji troši prilično energije. Savjetujemo sušenje prirodnim putem, a kad to nije moguće  dobro je znati: potrošnja energije je manja pri sušenju rublja na 1200 – 1400 okretaja u minuti, kod kupnje dobro je razmisliti o kupnji sušilice sa senzorom za vlagu (sušilica se automatski ugasi nakon što se postigne određeni stupanj suhoće rublja).

Za perilicu za pranje posuđa vrijedi isto kao i za perilicu rublja: manja temperatura, manja potrošnja. Optimalnom temperaturom za pranje posuđa smatra se 50°C.

Štednjaci na zemni plin smatraju najbolji su izbor među štednjacima, troše čak 30% manje energije od konvencionalnih štednjaka. Preporuka je koristiti tzv. ekspres lonac jer dodatno štedi energiju, kako ne bi izgubili višak topline, promjeri plamenika i posude trebaju se što više podudarati, kuhanje s poklopcem štedi oko 25% energije, a štednjak se može isključiti malo ranije jer se kuhanje nastavlja još neko vrijeme nakon gašenja.

Pećnica troši oko 5% energije u kućanstvu. Za uštedu energije savjetujemo ne otvarati pećnicu tijekom pečenja jer se tada gubi najmanje 20% već skupljene energije, ne grijati pećnicu dugo prije pečenja i ugasiti ju prije samog završetka pečenja kako bi se iskoristila već postojeća toplina.

Mikrovalna pećnica štedljivija ja oko 60% u odnosu na konvencionalnu pećnicu.

Što se računala tiče važno je znati da prijenosna računala troše manje energije od klasičnog PC-a i da ih treba gasiti kad se ne koriste. Računalo koje se neće koristiti duže od 30 minuta valja ili barem ugasiti monitor (koji troši 4,6% energije).

Mnogima od nas punjači stoje uključeni i spremni za punjenje raznih uređaja. Isključivanjem iz mreže možemo također štedimo energiju. Uređaje poput telefona i računala preporučuje se što duže ne puniti odnosno ne puniti kada za to nema stvarne potrebe.

Praktična i štedljiva opcija je i spajanje više uređaje na višestruke utičnice (tzv. „lupeže“) jer se jednim gašenjem može isključiti nekoliko uređaja.

Napominjemo da je i ostavljanje uređaje na stand by načinu bespotrebno bacanje energije (uređaji na stand by-u troše više od  6% ukupne potrošnje kućanstva).

Zrno po zrno pogača, kilovat po kilovat – ušteda, za naš budžet i prirodne resurse koji nisu neograničeni.

Image by CheapStockImage from Pixabay
Image by Tayeb MEZAHDIA from Pixabay