Ljetna prehrana

Prilagođavanjem prehrane zdravstvenom statusu, dobi, aktivnostima i navikama i pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se prilagodi ljetnim uvjetima. Osnovno je – jesti hranu koja ne opterećuje organizam i uzimati dovoljno tekućine. Što više svježeg voća i povrća, mahunarki, integralnih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda i lako probavljivih proteina (riba, bijelo pileće i pureće meso, grahorice, soja).

Treba što manje konzumirati prženu hranu.

Hranu treba pripremati kratkom termičkom obradom, najbolje kuhanjem (na lešo ili na pari).  Dobro rješenje su i tjestenina i riža, variva (bez zaprške) sa puno raznog povrća, razne salate i prilozi od povrća. U regulaciji funkcije probavnih organa pomoći se razni fermenirani mliječni proizvodi (jogurt, kefir, acidofil), a ohlađeni i osvježavaju. Treba izbjegavati crveno meso, iznutrice, suhomesnate proizvode, konzerviranu hranu, prepapreno i preslano. Dobro došla su hladno prešana biljna ulja, koja se i inače savjetuju kao dio zdrave prehrane. Radi se o maslinovom, sezamovom, suncokretovom i bućinom ulju.

Ljeti začine treba koristiti maksimalno.

Ljeti se još savjetuje prehranu obogatiti namirnicama bogatima betakarotenom (provitaminom A) koji je biljni pigment i kojega ljudski organizam pretvara u vitamin A, vitamin iznimno važan ljeti jer štiti kožu tijekom izlaganja suncu i umanjuje pojavu alergijskih reakcija na sunce. Prehrana bogata svježim voćem i povrćem osigurava nam dostatnu količinu vitamina i minerala potrebnim za optimalno funkcioniranje našeg organizma. Paprika, rajčica, špinat, zelena salata, svježi kupus, brokula, peršin, citrusno voće, bobičasto voće, trešnje, lubenica, breskva, namirnice su bogate vitaminom C. Budući je ovaj vitamin termolabilan (osjetljiv na povišene temperature) preporuča se kratka termička obrada povrća i konzumiranje svježeg voća i povrća kada je god to moguće. Vitamini B kompleksa (posebno B5) zaštitnici su epitela kože i sluznica. Nalazimo ih u žitaricama, mlijeku i mliječnim proizvodima, ribi i mesu, mahunarkama i orasima.

Od minerala posebno su važni kalij i magnezij.

Znojenjem pojačano gubimo ove minerale, a vrlo su važni za zdravlje krvožilnog sustava. Kalij nalazimo u rajčici, kelju, kupusu i cvjetači, te u banani, kruški i jabuci. I jabučni ocat dobar je izvor kalija. Magnezij je važan za tonus i elasticitet krvnih žila, za pravilnu funkciju mišića i živčanog sustava te za metabolizam kalcija. Namirnice najbogatije magnezijem su sojine i suncokretove sjemenke, bademi, pivski kvasac, kikiriki, mahunarke, žitarice i špinat. Što se tekućine tiče – voda je zakon. Uz vodu, dobro je piti i mlake nezaslađene biljne čajeve (menta rashlađuje) i prirodne voćne sokove. Koliko tekućine? To ovisi o vašoj dobi, kilaži, načinu prehrane i drugim čimbenicima. Ako konzumirate puno svježeg voća ( i npr. juhe) potrebe za tekućinom su manje. Šest čaša vode (od 2 dl) dnevno je nekakav prosjek.