Marie Curie – žena ispred svog vremena

Maria Salomea Sklodowska, poznatija svijetu kao Marie Curie rođena je 7. studenog 1867. godine u Varšavi. Odrastala je u skromnoj građanskoj obitelji srednje klase. Marijina majka bila je ravnateljica ženskog internata, otac profesor matematike i fizike. Kad je rodila Mariu majka je napustila posao, a 10 godina kasnije izgubila je bitku s bolešću i umrla od tuberkuloze. Marie nastavlja živjeti s ocem i starijom sestrom Bronislawom.

Budući da je u to vrijeme u Poljskoj visokoškolsko obrazovanje bilo rezervirano gotovo isključivo za muškarce, to nije bilo jednostavno realizirati za Mariju i Bronislawu koje su željele nastaviti školovanje i nakon gimnazije. Maria je svoje mjesto pronašla na Sveučilištu Latajqcy koje je u tajnosti obrazovala Poljake i Poljakinje.

Odlučna u namjeri da ostvari svoje snove o odlasku u Pariz i školovanju na Sorbonni, Maria se dogovorila sa sestrom da će ona nju financijski pomagati tijekom studija medicine, a kasnije će Bronislawa to činiti za nju. Kako bi to ostvarila Maria se zaposlila kao guvernanta i privatna učiteljica. U tom je razdoblju doživjela i prvu ljubavnu priču, sa sinom svojih poslodavaca. No, oni nisu htjeli prihvatiti tu vezu i Maria je bila primorana vratiti se svom prvobitnom planu. Preselila je u Pariz i upisala studij fizike, kemije i matematike na Sorbonni gdje je kasnije postala prva žena – predavač.

Unatoč teškim odricanjima Maria nije posustajala. Negdje 1894. godine upoznala je fizičara Pierrea Curiea. Tražila je mjesto u kojem bi mogla raditi i provoditi svoja istraživanja i izvoditi eksperimente, on joj je ponudio mjesto u svom laboratoriju. Ljubav prema znanosti povezala je dvoje ljudi i prerasla u romantičnu ljubav. Maria se željela vratiti u Poljsku i tamo nastaviti sa svojim radom, Pierre je bio spreman poći s njom i zaposliti se kao profesor francuskog jezika. No, zbog činjenice da je žena Marie nije mogla dobiti mjesto na sveučilištu u Krakowu i zbog toga je ipak ostala u Parizu završiti svoj doktorat. Vjenčali su se 1895. godine. Zanimljiva i znakovita crtica s tog događaja je činjenica da je na skromnoj ceremoniji Marie nosila tamnoplavu haljinu koju je poslije godinama nosila tijekom rada u laboratoriju.

Marie i Pierre proučavali su radioaktivne materijale, posebice uranij i radioaktivniji uranijev smolinac te su nakon nekoliko godina istraživačkog rada dokazali postojanje dva nova kemijska elementa: polonija (nazvanog po Poljskoj) i radija (nazvanog tako zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti). Zajednički rad bračnog para 1903. godine rezultirao je nominacijom za Nobelovu nagradu.
Odbor je isprva Nobelovu nagradu za fiziku dodijeliti samo Pierreu i njegovu kolegi Henriju Becquerelu za njihovo istraživanje fenomena radijacije. Švedski matematičar (i borac za prava žena u znanosti) Magnus Gustaf Mittag-Leffler upozorio je Pierrea spomenute namjere Odbora. Pierre je uložio žalbu i Marie je uključena u nominaciju. Postala je prva žena koja je osvojila tu prestižnu nagradu i prva osoba i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.

Tri godine nakon toga Pierre pogiba u prometnoj nesreći. Marie nastavlja raditi sama i paralelno podizati i odgajati njihove kćeri Eve i Irene. Usprkos teškim okolnostima 1911. godine Marie dobiva drugu Nobelovu nagradu, ovoga puta za kemiju.

U međuvremenu piše i objavljuje biografiju “Pierre Curie” o nikad prežaljenom pokojnom suprugu i njegovu radu.

Marie umire 4. srpnja 1934. godine od leukemije, najvjerojatnije uzrokovane prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjih istraživanja i rada s radioaktivnim materijalima.
Godinu dana nakon njene smrti njena starija kćer, Irene Joliot-Curie i njen suprug Frédéric Joliot, dobili su Nobelovu nagradu za kemiju nastavljajući tako obiteljsku tradiciju posvećenosti znanstvenom radu.

Marie Curie jedna je od onih žena koje su obilježile svoje vrijeme. Njezin doprinos znanosti i znanstvenom svijetu te boljitku žena i ženskih prava nemjerljiv je.

Photo courtesy of Pixabay