Maslac ili margarin?

Dilema – je li zdravije konzumirati maslac ili margarin traje od 1869. godine. Naime, te je godine francuski kemičar uspio izraditi jeftinu zamjenu za maslac kojega je u to vrijeme bilo teško nabaviti, a bio je i skup. Prvotni margarin bio je tvrd, bijel i sjajan i ne tako ukusan kao današnji (bio je napravljen od goveđeg sala, mlijeka, nasjeckanog ovčjeg želuca, kravljih iznutrica…). U tom razdoblju kupovali su ga isključivo pripadnici siromašnih slojeva društva. Butter, Tub, Margarine, Article
Počekom 20. stoljeća otkriven je način na koji je moguće stvrdnuti tekuće masti. Od tog otkrića sirovine za proizvodnju margarina postaju tekuća biljna i riblja ulja. Proizvođači su kupovali najjeftinija ulja koja su mogli naći na tržištu i stvrdnjivali ih u margarin – koji je i dalje ostao hrana za siromašne. U međuvremenu kemičari, uz pomoć niza kemijskih aditiva, iznimno popravljaju mazivost, izgled i posebno ukus margarina.
Margarin je i dalje je bio jeftiniji od maslaca, no prodaja je toliko skočila da je postao prijetnja maslacu. Nakon spoznaje da maslac spada u zasićene masti životinjskog porijekla koje pospješuju razinu kolesterola, začepljenje krvnih žila i srčane i moždane udare maslac se našao na crnoj listi. U SAD-u margarin je postao četiri puta prodavaniji nego maslac.

Foil, Dairy, Butter, White, PaperLiječnici su svojim su pacijentima preporučali margarin, zanemarivši činjenicu da je i margarin mast. Koliko je štetna ova industrijski prerađena mast otkrilo se tek kasnije. Ono što su trebali naglasiti (više od opasnosti koju maslac donosi) količina je masti koja bi trebala biti zastupljena u prehrani. Ne više od 20 do 30 posto. Zasićene masti doista su prijetnja za srce, no učvršćivanjem biljnog ulja (procesom hidrogenacije) kreira se zasićena mast. Kad stavite u hladnjak najzdravije vrste masti – polizasićene biljne masti ostaju prozirne i tečne – poput maslinovog ulja. No zasićene masti poput špeka, masti i maslaca postaju tvrde. I koliko god da su nezasićena, ulja koja postaju margarin, u procesu hidrogenacije to prestaju biti.
Na većini margarina ipak ne stoji podatak koliko je zasićenih masti zastupljeno, pa iako margarin ne sadrži kolesterol tijelo se stimulira da ga samo proizvede dok ga konzumiramo. Dakle, zdravstvena prednost margarina nad maslacem, po pitanju zasićenih masnih kiselina, i nije tako velika.

Maslac je prirodni proizvod, a margarin industrijski.

Kemijska struktura maslaca i njegovih masnih kiselina odgovara našem tijelu, dok s margarinom u naše tijelo ulaze neprirodni, deformirani oblici masnih kiselina – tzv. transmasne kiseline, nastale kemijskom obradom margarina.
Stoga, prednost bi trebalo dati maslacu i paziti da se konzumira u razumnim količinama.

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar