Maslačak

Dar prirode koji neopravdano zovemo korovom…

Maslačak (Taraxacum) je trajna, vrlo raširena biljka iz porodice glavočike. Nalazimo ga na livadama, u vrtovima i parkovima, uz putove i živice… Izgled maslačka ovisi o staništu i ekološkim uvjetima. Raste na svim kontinentima, a najviše u pojasu sa umjerenom i hladnom klimom.
Najčešća i najpoznatija vrsta (rod obuhvaća preko dvije tisuće vrsta) je Taraxacum officinale, s nazubljenim listovima, šupljom stabljikom i žutom cvjetnom glavicom na vrhu. Korijen maslačka vretenast je i u gornjem dijelu razrastao.

Maslačak cvate od mjeseca travnja pa sve do listopada. Nakon cvatnje maslačak postaje karakteristična prozračna bijela lopta koja sadrži mnoštvo sjemenki koje potom raznosi vjetar.
Ovu biljku najčešće promatramo kao korov premda se radi o izuzetno korisnoj i ljekovitoj biljci.
Upotrebljavaju se i cvjetovi i listovi i korijen maslačka, na različite načine i u različite svrhe.
Cvjetovi se beru u razdoblju cvjetanja, obično od ožujka do svibnja, listovi se beru prije cvatnje, a korijen se vadi u rano proljeće ili kasno ljeto. Listovi i korijen suše se na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici, na 40°C.
Korijen maslačka pospješuje znojenje i uklanjanje otrovnih tvari iz tijela, čisti sluznicu, stimulira probavu, jača tijelo. Koristan je i kod kožnih bolesti, alergija, čireva, povišenog kolesterola, slabokrvnosti i dr. Korijen je poznat i kao lijek za jetru.
Čaj od korjena maslačka izvrstan je za proljetnu detoksikaciju organizma. Sadrži cijeli niz ljekovitih gorkih tvari, pektine, sterole, inulin, tanin i visoki udio biljnih vlakana.
Čaj od lista maslačka pomaže kod čestih upala mokraćnog mjehura, a priprema se tako da se žličica suhih listova prelije sa 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi 10-ak minuta, procijedi i pije.
Mladi se listovi koriste kao salata prepuna vrijednih nutrijenata – vitamina A, B2, C, D i G, minerala – kalija, natrija, kalcija, fosfora i željeza.
Od cvjetova maslačka priprema se sirup (tzv. med od maslačka) koji služi za zaslađivanje, cvjetni pupoljci se kisele u octu, služe kao začin ili za pripremu mednih pripravaka.
Stabljike pomažu kod kožnog svraba, lišajeva i osipa, potiču rad jetre i želuca. U slučaju alergije na mlijeko iz stabljike treba prestati sa konzumacijom.

Maslačak je izvrsno sredstvo i za njegu masne kose – svježi i usitnjeni listovi nanesu se na suhu kosu, glava se zamota pamučnom tkaninom i ostavi preko noći, a ujutro opere šamponom.

Cvijet maslačka, kao i stabljika, sadrži mliječnu tekućinu koja je djelotvorna u otklanjanju bradavica. Svježe mlijeko treba staviti direktno na bradavicu nekliko puta dnevno tijekom 2-3 tjedana i rezultati neće izostati.

Kava od maslačka i cikorije preporučuje se osobama u prijelaznom razdoblju odvikavanja od kofeina.