Mrkva

Mrkva je najveći biljni izvor vitamina A (beta-karotena), potom vitamina B1, B2, C, D, E i H. Od mineralnih tvari u mrkvi nalazimo najviše joda, kalcija, željeza i bakra. Vitamin A najvažniji je sastojak, koristan za vid, rast kostiju i zdravu kožu.

Mrkva je jedno od najboljih sredstava za sprječavanje procesa truljenja u crijevima, a posebno je uspješna kod upale želuca i crijeva, zbog svoje sposobnosti da stvara obilniju i mekšu stolicu, zahvaljujući vlaknima koja sadrži. Osobito je dobro, kod zatvora, kombinirati mrkvu s drugom hranom bogatom vlaknima, npr. pšeničnim mekinjama. Povećanje mase stolice također može smanjiti mogućnost za dobivanje raka crijeva, jer su na taj način razrijeđene i karcenogene tvari i time im je smanjena mogućnost dodira sa stjenkama crijeva.

Osim toga, mrkva je bogata vrstom pektina kojeg još imaju samo jabuke, a koji je važan u zaštiti crijeva. Budući da regulira stolicu povećavajući njezin obujam, osobito se preporučuje trudnicama i mladim majkama. Sok od mrkve neutralizira želučanu kiselinu otklanjajući žgaravicu bolje od sode bikarbone, što je također važno kod trudnica.

Jedna od posljedica nedostatka vitamina A u organizmu je noćno sljepilo, što je možda i razlog zbog kojeg se razvila ova teorija. Mrkve mogu spriječiti nedostatak vitamina A. Narančasto-crvenu boju mrkva zahvaljuje karotenu, (što je boja mrkve tamnija, ima više karotena). Izvorna mrkva iz srednje Azije bila je ljubičasto-žute boje.

Karoten je različito iskoristiv, ovisno o načinu na koji mrkvu pripremate: u sirovoj mrkvi – 2%, u kuhanoj – 18%, u sirovoj ribanoj čak – 82%. Od hranjivih sastojaka sadrži najviše ugljikohidrata.

Neka novija istraživanja ukazuju na to da kuhana u komadu, mrkva sadrži 25% više vrijednih sastojaka nego narezana, pa zatim skuhana mrkva. Osim toga, cijelo kuhano povrće ima i znatno bolji okus (mrkva je slađa jer kuhana cijela ne ispušta sve svoje šećere u vodu). Mrkvi se pripisuju antikancerogena svojstva, uspješno smanjuje kolesterol, lako je probavljiva.

Koristi se i kod šećerne bolesti, uroloških tegoba, gihta i reume. Sok od mrkve pomaže kod problema s dišnim organima, bronhitisa, gripe, upale pluća, grla i krajnika. Lišće mrkve najčešće bacamo. Nemojte to činiti jer ono obiluje mineralnim solima u većoj količini nego korijen sam, poboljšava okus i hranjivu vrijednost juhe!

Kod kupnje valja birati mrkve što tamnije boje, lijepog lišća,  glatkog i zdravog korijena, po mogućnosti iz eko uzgoja. Poželjno je potrošiti mrkvu što prije, u hladnjaku može stajati do dva tjedna.

Kolač od mrkve

• (mjerica = jedna mala kavena šalica)
• 1 mala šalica griza 1 mala šalica šećera
• 1 šalica mljevenih badema ili oraha 1 i pol šalica mrkve
• 1 šalica ulja
• 1 šalica mlijeka
• 1 jaje
• ½ praška za pecivo

Sve sastojke pažljivo izmiješati, izliti u protvan i peći na srednje jakoj temperaturi. Gotov kolač posuti mljevenim vanilin šećerom ili šećerom u prahu.