Osnove pružanja prve pomoći

Kada je prva pomoć neodogodiva?

• Ako se osoba guši, treba omogućiti prohodnost dišnih putova (ne diše, a koža postaje plavičasta).
• Ako osoba jako krvari, krvarenje treba zaustaviti.
• Ako osoba ne diše, treba početi sa postupkom umjetnog disanja (nema podizanja niti spuštanja prsnog koša).
• Ako srce ne kuca treba početi sa postupkom oživljavanja.

Kako prepoznati je li unesrećeni bez svijesti?

• Ako osoba ne reagira na događanja u okolini, ne odgovara na pitanja, ali diše i srce radi.
• Ako su mišići mlohavi i bez tonusa.
• Ako osoba nema refleks gutanja i kašljanja.

Uzrok gušenja ozlijeđenih bez svijesti najčešće je mlohavi jezik koji pada u ždrijelo, a korijen jezika zatvara dušnik, a uzrok gušenja može biti i krv, slina, hrana ili pak povraćani sadržaj.
Rizične skupine su djeca i stariji odrasli. Najčešće do opstrukcije dišnih putova dolazi prilikom hranjenja, igre, a može alergijska reakcija, pa dođe do otoka mekog tkiva ili jezika, i slično. Osobu bez svijesti treba postaviti u stabilan, bočni položaj, osim kod ozljede kralješnice kada osobu treba staviti u položaj na trbuh.

Više o tome pročitajte na:
http://www.hitnapomoc.net/index.php/prva-pomo/242-strano-tijelo-u-dinom-putu-kod-djece
http://www.hitnapomoc.net/index.php/prva-pomo/266-opstrukcija-dinog-puta

Što učiniti sa ozlijeđenom osobom koja ne diše?

1. S dva prsta ozlijeđenoj osobi podići bradu i zabaciti glavu, osloboditi dišni put.
2. Provjeriti usnu šupljinu i odstraniti strani sadržaj (ako ga ima) ili zubnu protezu.
3. Ako i nakon tih postupaka osoba i dalje ne diše treba pristupiti davanju umjetnog disanja, osim ako postoje zapreke (npr. kada davatelj ne može obuhvatiti usta unesrećenog).
4. U tom slučaju treba pristupiti postupku davanja umjetnog disanja ‘usta na nos’.

Što je šok? Kako ga prepoznati? Kako postupati sa osobom koja je u šoku?

Šok je po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi, opći poremećaj organizma, čest pratilac ozljeda. Osoba u šoku najčešće je pri svijesti, ali potpuno nezinteresirana za sebe i okolinu. Osoba u šoku gleda odsutno, blijeda je, hladne kože, često orošene ljepljivim znojem. Usne su joj modričaste, disanje brzo i površno, puls slab i ubrzan.
Ozlijeđenoj osobi u šoku treba najprije zaustaviti eventualno krvarenje, imobilizirati prijelome ili iščašenja i treba ju postaviti u vodoravan ležeći položaj. Poželjno je utopliti ozlijeđenog, a ukoliko nema ozlijeda trbušnih organa ozlijeđenome se može dati čaša vode ili čaja. Potrebno je što prije transportirati takvu osobu u bolnicu.

Postupanje s ranom

Ranu treba pokriti sterilnom gazom (ili jastučićem prvog zavoja) i previti povojem, a na manje rane može se staviti flaster (hansaplast).
Ranu ne dirati prstima, čistiti, ispirati, premazivati ili sprejati niti pokušavati izvaditi predmete koji se eventualno mogu naći.

Pružanje prve pomoći kod prijeloma

S osobama koje imaju prijelom treba postupati krajnje pažljivo (ne bi li postupanjem pogoršali situaciju). Kod premještanja osobe treba hvatati za dva susjedna zgloba i umjereno istezati u suprotnim smjerovima i istodobno rukom pridržavati ispod mjesta prijeloma. Prijelom treba imobilizirati. Kod otvorenomg prijeloma na ranu se stavlja sterilna gaza, po potrebi zaustavlja krvarenje, a svi ostali postupci identični su kao kod običnog prijeloma.

Zaustavljanje krvarenja

Krvarenje možemo zaustaviti sljedećim postupcima:

• pritiskom prsta (prstiju) na žilu kucavicu,
• izravnim pritiskom na ranu,
• postavljanjem kompresnog zavoja na ranu,
• podvezivanjem ruke ili noge.

Nakon zaustavljanja svih krvarenja ozlijeđenu osobu treba postaviti u autotransfuzijski položaj, pokriti i hitno odvesti u najbližu bolnicu. Ukoliko nema ozljedu trbuha ozlijeđenoj osobi može se dati da popije malo vode ili čaja.

Više o tome pročitajte na:

http://www.hitnapomoc.net/index.php/hitni-medicinski-postupci/144-transportni-poloaji

Znakovi iskrvarenja

• ubrzan i slab puls, jedva opipljiv,
• ubrzano i površno disanje,
• blijeda,hladna koža, orošena hladnim i ljepljivim znojem,
• mogući gubitak svijesti.

Kada odustati od postupka oživljavanja?
Odustati treba kod pojave spontanog disanja i rada srca, nakon dolaska liječnika ili nakon ½ sata provođenja postupka oživljavanja bez uspjeha.

Sigurni znaci smrti

• mačje oko
• mrtvačke pjege
• mlohavost
• ukočenost zglobova

Nesigurni znaci: prestanak disanja i rada srca.