Otkaz

Što kaže Zakon o radu…

Radni odnosi u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o radu prema kojemu Ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik, pisanim putem (bez pisane odluke o otkazu otkaz nije pravovaljan).

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza, što ne uključuje vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja (ili posvojitelja), korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe i drugih slučajeva opravdane nenazočnosti radnika na radu.
Postoji redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu.

Poslodavac može otkazati redoviti ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok u slučaju:

• Prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla,
• Zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,
• U slučaju da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti,
• U slučaju kršenja radnih obveza iz radnog odnosa od strane radnika.

Poslodavac koji iz gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga da otkaz radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Prema Zakonu o radu i radnik može otkazat ugovor o radu na dva načina: redovitim i izvanrednim otkazom ugovora o radu.
U slučaju da se radi o redovitom otkazu ugovora o radu, radnik može otkazati ugovor uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, bez da navodi razloge otkaza.

Zakonom o radu propisani su vremenski periodi otkaznog roka:

• Za radnika koji je u tvrtki bio zaposlen manje od godinu dana u kontinuitetu, otkazni tok iznosi dva tjedna,
• Za radnika koji je u tvrtki bio zaposlen više od godinu dana u kontinuitetu, otkazni rok iznosi mjesec dana,
• Za radnika koji je u tvrtki bio zaposlen više od dvije godine u kontinuitetu, otkazni rok iznosi mjesec dana i dva tjedna.
• Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo pet godina u kontinuitetu, otkazni rok je dva mjeseca,
• Za radnika koji je kod istog poslodavca radio u kontinuitetu više od 10 godina otkazni rok iznosi dva mjeseca i dva tjedna,
• Tri mjeseca iznosi otkazni rok za radnika koji je u radnom odnosu kod istog poslodavca radio 20 godina, a ukoliko je radnik navršio 50 godina života taj se rok produžava za dva tjedna, odnosno za mjesec dana ukoliko je radnik navršio 55 godina života.
• U slučaju kada radnik izvanredno otkazuje ugovor o radu ne primjenjuju se odredbe o otkaznim rokovima, prestanak radnog odnosa je momentalan. Radnik koji izvanredno otkazuje ugovor o radu isti mora pisano obrazložiti i to najkasnije 15 dana nakon saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.

Obveza poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka ne postoji u slučaju teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, u slučaju kada radnik otkazuje ugovor o radu.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

Pravo na otpremninu
Radnik kojem poslodavac daje otkaz nakon dvije godine rada u kontinuitetu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Kako dati otkaz…pročitajte…