Skriveni uzroci gladi

Koji su to ‘okidači’ gladi…

Preskakanje doručka
Statistike kažu da je među osobama koje redovito doručkuju znatno manje pretilih osoba nego među osobama koje doručak redovito preskaču. Preskakanje obroka (a posebno doručka) usporava metabolizam, potiče tijelo da pohranjuje energiju (skladišti u vidu sala) i veće su šanse da ćemo neselektivno posegnuti za bilo čime (a gotovo u pravilu za neprikladnim namirnicama) i u neprimjerenim količinama, ne bismo li utažili glad i pad energije.

Nedovoljno sna/odmora
Osobe koje ne spavaju dovoljan broj sati i ne spavaju kvalitetno bude se umorne i sa manje energije i poleta. Neispavanost snižava razinu hormona koji je zadužen za osjećaj sitosti (leptin), a povećava razinu hormona zaduženog za osjećaj gladi (grelin). Neispavane osobe umor i manjak energije češće će pokušati umanjiti hranom (najviše nezdravim grickalicama i slatkišima).

Nedovoljno tekućine
Žeđ često zamijenimo glađu i jedemo umjesto da popijemo čašu, dvije obične vode ili pak biljni čaj.

Pijenje alkoholnih pića
Provedene studije konzumaciju alkohola povezuju sa povećanom razinom spomenutog hormona grelina odgovornog za osjećaj gladi. Generalno, ljudi više jedu ukoliko piju alkohol.

Gledanje televizije
Gledanje televizije ne deblja samo po sebi. Osobe sklone višesatnom gledanju televizije jesu osobe koje se manje kreću, uz tv program češće se konzumiraju grickalice i druga kalorična hrana, a i količine koje se pojedu uz TV znatno su veće od onih koje se pojedu za stolom. Ako tome pridodamo i česte vrlo privlačne reklame raznih namirnica (poglavito kaloričnih i nezdravih), želja za hranom se povećava.

Poslovni i ini ručkovi/večere u restoranima
Odlasci u menze, pekarne, pizzerije i restorane sa kolegama i česte poslovne večere na kojima je teško odoljeti kaloričnim namirnicama pravi su uteg oko vrata osobama koje se bore sa viškom kilograma. Teško je uživati u salati dok ostali za stolom konzumiraju razne delicije i deserte. Osim toga, na javnim mjestima tipa restorana prisutan je faktor oponašanja drugih. Veća je vjerojatnost da ćemo naručiti nešto od onoga što je naručila osoba do nas.
Razmislite o tome da sastanke obavljate u službenim prostorijama u tvrtki, a što manje u restoranima.

Brzo jedenje
Ukoliko brzo jedemo naše tijelo ne uspijeva na vrijeme lučiti hormone koji mozgu javljaju poruku ‘sit sam’. Poikušajte uživati u hrani, dobro je prožvakati, osjetiti okuse i mirise.

Dijetalni proizvodi
Dijetalni proizvodi zbunjuju naš mozak, ometaju metabolizam. U većini slučajeva, djetalnim pićima i hranom, samo se zavaravamo. Dobro je pripaziti na unos šećera i masnoća, no dijetalna pića i hrana nisu rješenje. Treba jesti manje i jesti češće i jesti raznovrsno.

Istovremeno jedenje i čitanje/gledanje televizije i sl.
Ukoliko uz jelo radimo nešto drugo, tipa čitanja novina ili gledanja televizije, naš mozak na vrijeme ne dobiva poruku o sitosti i pojest ćemo veću količinu hrane nego kada smo posvećeni samo jelu.