Smokva

SMOKVA (Ficus carica) mediteranska je biljka iz porodice murva ili dudova, porijeklom iz Male Azije. Njeno stablo naraste do visine od 3-10 m. Njen plod jedemo sirov ili u sušenom obliku. U oba slučaja smokva je pravo osvježenje i užitak za nepce.

Postoji oko 800 različitih vrsta smokve, a najpoznatija je obična smokva čiji se plodovi, svježi ili osušeni koriste prerađeni u marmeladama, rakijama ili za surogat kave. Ova vrsta ima dvije podvrste: pitomu i divlju. Poznamo je i pod nazivima figa, crna smokva, petrovka.

Smokva ima listove karakterističnog oblika i teksture, cvjetove koji se razlikuju od ostalih cvjetova. Zeleni plod je oblika kruške, mesnat i vrlo sladak, sadrži puno mliječnog soka, a sazreli plod puno šećera. Cvate u svibnju i lipnju. Plod smokve izuzetno je sočan, sladak i vrlo ukusan. Sadrži 80% vode i puno šećera. Bogatstvo šećerima smokvu čini izvrsnim izvorom energije i stimulatorom za mozak.
Osim šećera, smokva sadrži i organske kiseline (jabučnu i limunsku), pektin, vitamin C, vitamine B1 i B2, B3, B6, karotene (beta-karoten), a od minerala tu su kalcij, kalij, magnezij, fosfor, željezo, bakar.

U prehrani smokva se preporučuje za poboljšanje probave, kao blago umirujuće sredstvo (smokva sadrži aminokiselinu triptofan koja je važna za funkcioniranje imunološkog sustava, ali i za mirniji san), te za povećanje bubrežne aktivnosti. Brojna istraživanja ukazuju i na antitumorsko djelovanje smokve.

Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola. Samo pet smokava dnevno osigurava organizmu više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Reguliranje stolice svježom ili suhom smokvom uvijek se preporučuje jer ne stvara naviku, a nema niti štetnih posljedica.

Suhe smokve dehidracijom gube najviše vode te sadrže 50-70% voćnog šećera, oko 4,3% bjelančevina, 5% pektina i koncentrirane minerale i vitamine. Sušena smokva sadrži 4 -5 puta više kalcija, fosfora i magnezija, željeza i bakra, nego svježi plod. No, suhi plod postupkom sušenja gubi vitamin C.
Kao i grožđice i suhe šljive, suhe smokve bogate su bakrom koji je važan u procesu stvaranja eritrocita (crvenih krvnih stanica) i sintezu pigmenta hemoglobina, pa se zbog toga savjetuje kod slabokrvnosti i umora. Uz bakar smokva sadrži i magnezij, mineral koji je izuzetno važan za metabolizam mišićnih i živčanih stanica, za normalan rad srca i regulaciju elastičnosti krvnih žila, a time i regulaciju krvnog tlaka. Magnezij je i antistresni mineral kojega u uvjetima stresa brže gubimo.

Važno pravilo kod konzumiranja smokava je: ne piti vodu nakon jedenja smokve. Dobro ju je uzimati u jutarnjim satima kad organizam najviše treba energiju. Smokva je idealna za jelo kad je meka na opip, zdrava, mesnata i kada ima čvrst repić. Ne može se čuvati predugo. Sasvim zrela ne može izdržati više od 24 sata. Vrlo je osjetljiva i brzo se kvari, držanjem u hladnjaku gubi na aromi.

Smokvu koristimo u pripremi kolača, nabujaka, džemova, kompota, fermentiranih pića, ali i kao dodatak slanim jelima. Možemo ju poslužiti uz ovčji ili kozji sir, pršut, uz neke aperitive i originalna predjela. Suhu smokvu možete jesti punjenu bademima i orasima. Nepečene slastice od suhih smokava mogu djeci zamijeniti omiljene slatkiše.

Džem od smokava

Potrebne namirnice:

• 3 kg zrelih smokava
• 90 dag šećera
• 2 vanilin šećera
• 3 žlice naribane korice od limuna i naranče
• 2 žlice ruma

Postupak:
Smokvama odstranite peteljku i dio kore (koliko uspijete). Izrezati smokve na komadiće ili ih samljeti. U veliku posudu staviti smokve, šećer, venilin šećer, koricu limuna i naranče, te rum.
Sve zajedno kuhati na laganoj vatri uz konstantno miješanje. Nakon jedno dva sata smjesa će se zgusnuti. U pripremljene staklenke uliti džem, staviti staklenke u pećnicu na 150-180°C oko 10-ak minuta (da džem provri). Nakon toga staklenke izvaditi iz pećnice, pokriti čistom kuhinjskom krpom i pustiti da se ohlade. Kada su sasvim ohlađene zatvoriti ih poklopcima. Ovako pripremljen džem može i bez konzervansa potrajati cijelu zimu. Otvorenu staklenku čuvati u hladnjaku dok se ne potroši sav džem iz nje.

Kolač od smokava 

Potrebne namirnice:

• 1 lisnato tijesto
• 600 g svježih smokava
• 50 g šećera
• 1 jaje
• 2 dl slatkog vrhnja ( s 15% masnoće)
• 40 g smeđeg šećera
• cimet (po izboru)

Postupak:
Smokve očistiti, odrezati im repiće i prepoloviti (ako su veće izrezati na četiri ili više dijelova).
Zagrijati tavu, pa očišćene i narezane smokve stavite u tavu, dodati šećer i karamelizirati oko pet minuta. U posebnoj posudi izmiješati slatko vrhnje, jaje, smeđi šećer i cimet. Karamelizirane smokve dodati u tu smjesu. Lisnato tijesto posložiti po limu za pečenje, a zatim preko njega smjesu sa smokvama. Peči na temperaturi od 180°C oko 40 minuta. Ovaj kolač izvrsno paše uz sladoled od vanilije.

Images by pepdem from Pixabay