Špinat

Špinat je jednogodišnja biljka,  spada u zeleno lisnato povrće. Uzgaja se zimi i ljeti pa govorimo o dvjema vrstama špinata – zimskom i ljetnom. Špinat je povrće bogato vodom, niske energetske vrijednosti (61 kJ na 100 g špinata) i lako probavljiv. U špinatu nalazimo 2,2% bjelančevina, 3,9% ugljikohidrata i 0,3% masti. Najveća je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih sastojaka i vitamina.

Odličan je izvor folne, vitamina A, vitamina C, željeza, magnezija i mangana. Dobar je izvor i riboflavina (B2), vitamina B6, kalcija i kalija. Sadrži i dijetalna vlakna (mladi manje od starijeg). Dijetalna vlakna iz špinata potiču peristaltiku crijeva, smanjuju pojavu zatvora i pospješuju izlučivanje otpadnih tvari iz organizma, a mineralne tvari iz špinata djeluju povoljno na puno načina. Sadrži i oksalnu kiselinu, čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da ga izbjegavaju. Budući da oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima špinata prilikom pripreme iste možemo odstraniti. Djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom ili vrhnjem jer se oksalna kiselina veže s kalcijem iz mlijeka stvarajući netopljivi kalcijev oksalat koji se izlučuje iz organizma.

Značajan je izvor folne kiseline, koja ima značajnu ulogu u građi crvenih krvnih stanica i pri trudnoći (deficit može imati za posljedicu prijevremeni porođaj ili nisku porođajnu težinu novorođenčeta). Špinat također sadrži dobru kombinaciju vitamina B skupine, a oni su važni kod metabolizma ugljikohidrata, jačaju živce, zaslužni su za lijepu kosu, kožu i nokte. Vitamin C jača imunitet organizma dok je ß-karoten važan antioksidans.

Kupovanje i čuvanje

Svježi špinat ima zelene, svježe listove i hrskave stabljike. Možemo kupiti mladi ili stariji špinat, razlika je u izgledu listova. Mladi špinat ima najčešće po jedan list, svijetlozelene je boje i glatke površine. Stariji špinat ima na jednoj biljci više listova tamnozelene boje i naborane površine. Špinat termičkom pripremom gubi na težini i količini vode, pa je bez obzira na način pripreme potrebno kupiti cca 450 g po osobi. Najbolje ga je pripremiti odmah, svježeg, a može se čuvati u plastičnoj vrećici nekoliko dana. Zamrznuti špinat koji se koristi izvan sezone aromom je siromašniji od svježeg špinata.

Priprema špinata za jelo

Da bi sačuvali što više dragocjenih sastojaka i izbjegli stvaranje štetnih spojeva, preporučuje se:

• Prvo ukloniti čvrste i žilave dijelove stabljike, a zatim ga dobro oprati ispod mlaza tekuće vode kako bi isprali ostatke pijeska i zemlje, svježe listove špinata uroniti u posudu kipuće vode, pokriti poklopcem i kuhati oko pet minuta.
• Konzumirati špinat posijan u ljeto i jesen koji sadrži manje količine štetne oksalne kiseline i nitrata (špinat uzgajan na suncu sadrži manje nitrata i oksalne kiseline nego onaj uzgajan u sjeni).
• Kuhati špinat na pari ili u vrlo malo kipuće vode, baciti vodu u kojoj se kuhao špinat zbog zasićenosti nitratima.
• Špinat pripremati uvijek neposredno prije konzumiranja jer se jednom termički obrađen špinat ne smije ponovno zagrijavati (zbog stvaranja nitrita koji se djelovanjem bakterija u debelom crijevu pretvaraju u nitrozamine koji djeluju kancerogeno).
• Nakon kuhanja ili parenja špinat uroniti u hladnu vodu kako bi se ohladio i sačuvao lijepu boju, a nakon toga dobro ga ocijediti i istisnuti suvišnu tekućinu.

Mlade listove špinata može se kratko popeći na maslinovu ulju ili maslacu.
Svježi mladi špinat možete koristiti na salatu uz začine, maslinovo ulje i limunov sok. Može se koristiti za razna jela, juhe i salate, u napitcima, u bezbroj kombinacija. Valja ga češće imati na meniju.

Photo courtesy of Pixabay