Čips i grickalice

Svakodnevno na dječjem meniju…

Trećina djece čips i slične grickalice konzumira gotovo svakodnevno, preostale dvije trećine prilično redovito, pokazalo je provedeno istraživanje u Velikoj Britaniji.

Kako mi stojimo po tom pitanju? Nažalost, nismo daleko od britanaca. Čak i djeca koja jedu relativno uravnoteženo (voće, povrće, žitarice i dr.) redovito meni nadopunjuju nezdravim grickalicama. Na taj način u organizam unose previše soli, masnoća, šećera i raznih aditiva.

Grickalice su mnogim mališanima zamjena za doručak, međuobrok ili nadopuna glavnom obroku. Zahvaljujući spoznaji o dostupnosti grickalica mališani često preskaču zdrave obroke ili ih jedu u manjim i nedostatnim količinama.
Čips, keksi, čokolada i drugi slatkiši u velikoj su mjeri zaslužni za sve veći broj pretile djece. Ovi podaci trebali bi zabrinuti roditelje i osvijestiti potrebu za ograničenim i kontroliranim unosom navedenih namirnica.
Roditeljska uloga i pozitivan primjer najvažniji su faktori u promjenama prehrambenih navika kod djece. Nadalje, u kući ne treba držati zalihe slatkiša i grickalica. Kupovati ih treba ciljano i povremeno. Savjetujemo izbjegavanje nagrađivanja slatkišima, ili barem isključivo slatkišima i grickalicama.
Zdravu hranu treba servirati maštovito i po potrebi ‘zamaskirati’ (u krem juhama, umacima s tjesteninom i sl.).
Neka slatkiši budu nešto čime će se djeca počastiti nakon jela ili u posebnim prilikama (rođendani, proslave, druženja..).. Kada je dijete sito, zasigurno neće moći pojesti cijelu čokoladu, a manje mu količine neće štetiti.
Od voća se mogu napraviti frapei i sokovi, uz dodatak jogurta hladni, osvježavajući međuobroci, a na dostupnom mjestu treba držati oprano svježe ili pak suho voće, orahe, lješnjake i sl. (nikako bombone, kekse, čokolade i dr.).
Umjesto sokova (industrijskih, slatkih, gaziranih) djeci za gašenje žeđi treba nuditi vodu. Na taj način izbjegavaju se prevelike količine šećera i raznih drugih aditiva.