Lijek liječi i lijek šteti

Svi lijekovi, bez iznimke, uz terapijska svojstva izazivaju i određene nuspojave ili neželjene reakcije. Neke reakcije na lijek očituju se akutno, tj. neposredno nakon konzumacije, a druge tek kasnije. Također, one se mogu manifestirati na očiti, vidljivi način ili mogu neprimjetno remetiti homeostazu i ravnotežu organizma.

Konzumiranje lijekova propisanih od strane nadležnog liječnika u situacijama akutnih, ozbiljnih ili nerijetko životno ugrožavajućih bolesti ili stanja najčešće predstavlja nužnu mjeru očuvanja zdravlja i funkcionalnosti pojedinca te je svakako neophodno u kratkom vremenskom razdoblju. O dugoročnom uzimanju lijekova valja dobro promisliti i svakako se posavjetovati s liječnikom. Konačna odluka trebala bi se temeljiti na utvrđivanju prednosti kronične primjene lijekova naspram njenih nedostataka i utjecaja koji ona može imati na naš organizam. Problem nastaje u onom trenutku kada nuspojave lijeka prevagnu nad njegovim terapijskim učinkom.

Većina lijekova narušava vitaminsko-mineralnu ravnotežu organizma te time slabi tjelesne funkcije i organizam u cjelini. U većini slučajeva, promjena prehrane ili uzimanje odgovarajućih dodataka prehrani, u obliku vitamina, minerala, enzima, aminokiselina i drugih suplemenata može umanjiti tu neravnotežu i minimizirati simptome nastale ulijed primjene lijekova.

Izraz “nuspojava” pokriva široki spektar neželjenih, neugodnih i/ili štetnih učinaka lijekova. One su često posljedica preosjetljivosti zbog genetskih razlika u metabolizmu, alergije na lijek ili individualnih razlika u odgovoru na lijek. U pravilu su nepredvidive, kako za pacijenta, tako i za njegovog liječnika.

Prema težini dijele se na blage, umjerene, teške i letalne ili smrtonosne. Simptomi se mogu javiti već nakon prve doze lijeka ili nakon dugotrajne primjene.
Najčešće se kao nuspojave na određene lijekove javljaju različite alergijske reakcije (svrbež, osip, zaduha, crvenilo), simptomi od strane probavnog sustava (žgaravica, proljevi, otežana probava, gubitak teka, čir na želucu, krvarenje iz probavnog trakta), te opći simptomi kao što su glavobolja, umor, vrtoglavica, poremećaj sna, mišićna slabost, grčevi u nogama i slično.

Teži oblik nuspojave je otok gornjih dišnih puteva koji je popraćen otežanim disanjem, osjećajem gušenja, sniženim krvnim tlakom i jakom alergijskom reakcijom koja se naziva anafilaksija.

Neke nuspojave su predvidive i njihovi su mehanizmi nastanka uglavnom jasni. Tako pri dugotrajnijem uzimanju analgetika ili nesteroidnih antireumatika (čija je primjena danas postala prekomjerna i nekontrolirana), dolazi do nadražaja želučane sluznice, gastritisa, čira na želucu, pa često i krvarenja iz probavnog trakta. Ne treba zaboraviti i na činjenicu da kod uzimanja analgetika (osobito onih koji u svom sastavu imaju i male doze opioida) dolazi do potrebe za povećanjem doze (organizam s vremenom razvija toleranciju na određenu dozu opioda, što izaziva potrebu za povećanjem doze kako bi se ostvario željeni terapijski efekt), a to posljedično povećava i rizik od težih nuspojava.

Blage i umjerene nuspojave ne nalažu nužno prekid terapije, ali bi liječnik trebao ustanoviti postoji li kakva alternativa propisanom lijeku, preispitati doziranje (broj i veličinu dnevnih doza, vrijeme uzimanja), kao i interakcije s drugim lijekovima ili biljnim pripravcima ako ih bolesnik uzima.
Kod raznih alergijskih reakcija , kod sumnje na krvarenje iz probavnog trakta ili otežano disanje svakako treba odmah reagirati i javiti se svom liječniku.

Poseban oprez potreban je kod primjene lijekova u dojenčadi i male djece. Oni u naročito skloni nuspojavama zbog još nedovoljno nerazvijenog metabolizma i sposobnosti organizma da razgradi određene lijekove. Maloj djeci nikako ne treba davati lijekove bez prethodne konzultacije s liječnikom, a lijekove valja držati izvan njihova dosega.

Photos courtesy of Pixabay