Plastifikacija prirode

Korisna i praktična, plastika postaje problem zbog nemara i nebrige…

Industrija polimera i plastike koja već godinama povećava proizvodnju i prodaju polimernih materijala polako istiskujući prirodne materijale iz svakidašnje upotrebe. Plastika je često vrlo korisna i praktična i šteta je nebrigom i nemarom pretvoriti je u njenu suprotnost.
Od ukupne količine plastike koja se proizvede još uvijek se ne reciklira dovoljno – tek jedna dvadesetina. Nereciklirana, “preostala” plastika, brzo se uvlači u okoliš, nagrđuje ga i onečišćuje. Plastifikacija prirode estetski je, ekološki i etički problem naše civilizacije.

Mikroskopske čestice plastike postale su uobičajeni sastojak morske vode i kao takvi redovita su “hrana” za velik broj morskih organizama. Na taj način otrovni spojevi (bisfenol A, vinil-klorid, boje i aditivi, ftalati) koji se nalaze u plastici dolaze kroz hranidbeni lanac i do čovjeka. Provedena istraživanja upućuju na ozbiljne posljedice – neurološke, imunosne i hormonske poremećaje.

Recikliranjem plastike doprinosimo održivom razvoju – štedimo resurse, štedimo energiju i pomažemo da zrak koji udišemo ostane čišći, da mora i vode budu čišći, da hrana bude zdravija…

Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada. To je poprilična količina otpada. Budući da se za jedan kilogram PET-a (materijal iz kojeg se izrađuju boce za napitke i slična ambalaža) utroši 1,9 kilograma nafte, recikliranjem štedimo taj prirodni resurs i još mnoge druge.

Plastična ambalaža odvaja se i odlaže u žute spremnike koji su postavljeni na javnim površinama i u reciklažnim dvorištima. U te spremnike odlažu se:

• polietilenske vrećice, folije, filmovi, mjehurasta ambalaža (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.);
• boce od: jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih proizvoda i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.),
• plastičnu ambalažu (češe i posude)od jogurta, sira i sl. (mogu imati na sebi oznake: PS, PP),
• plastičnu ambalažu (od npr. kolača, gotove hrane, pekarskih proizvoda i sl.)
• pjenastu i zaštitnu ambalažu (od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, proizvode od stiropora (na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.),
• ostale proizvode od plastike poput: boca za osvježavajuće napitke, čepova, plastičnih tanjura, pribora za jelo, tetrapak ambalaže i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.);

Građani su prepoznali vrijednost recikliranja premda su još dosta skeptični prema institucijama koje provode zbrinjavanje i reciklažu. Vjerujemo da će se i po tom pitanju stvari mijenjati nabolje.
Do tada, učinimo ono što možemo, u svom domu, svom dvorištu, svom kvartu…

Apeliramo na sve koji otpad bacaju pored spremnika, ne odvajaju i ne sortiraju ga da to ne čine. Izraz je to krajnjeg nemara, neznanja i ignorancije.

Zadnjih mjeseci dobivamo i žute plastične vrećice za odvajanje plastike čime je sve riješeno uz minimalni napor, na kućnom pragu. Koliko je to dobro rješenje vrijeme će pokazati. Naše je da učinimo ono što mi možemo, s onim što imamo.

Photo courtesy of Pixabay