Ekologija u mom domu

Uz malo truda i dobre volje…

Iako smo ekološki sve osvješteniji još uvijek poprilično kaskamo za razvijenim svijetom.
U našim domovima i dalje se nalazi cijeli niz ekološki posve neprihvatljivih kemikalija, prema energentima se ponašamo onoliko štedljivo koliko nam naš budžet dopušta, a ne onoliko koliko bismo trebali u skladu s ekološkim standardima, ne recikliramo dovoljno, ne hodamo dovoljno, vozimo se previše, ne kupujemo ekološki prihvatljive proizvode u dovoljnoj mjeri… itd…itd…

Mnogi će to opravdati vremenom u kojem živimo, a koje je opterećeno financijskom nesigurnošću i manjkom vremena no, istina je da uz malo truda i volje, možemo živjeti više ekološki. Takav način života dobitak je za sve – za prirodu i za nas same jer svi smo mi dio kruga života i svaki naš nemar i nepoštivanje prirodne ravnoteže na neki će nam se način vratiti.
Koje su to stvari koje možemo učiniti u svom domu i živjeti više ekološki?

Kupaonica
U kupaonici držimo mnoštvo deterdženata za čišćenje i pranje. Sva ta sredstva (ili barem velika većina njih) mogu se zamijeniti prirodnim sredstvima za čišćenje. Ta su sredstva jednako učinkovita (ukoliko se primenjuju redovito), a znatno jeftinija i ekološki posve prihvatljiva.
Kupaonice i toaleti prostorije su u kojima najčešće koristimo razne osvježivače prostora koji sadrže cijeli niz kemikalija štetnih za zdravlje. Osvježiti prostor možemo iz uz pomoć prirodnih osvježivača – esencijalnih ulja.
Vodokotlić sa dvije opcije ispiranja znatno šedi vodu u kućanstvu. Umjesto kupanja možemo se tuširati.
Umjesto običnog možemo koristiti reciklirani toaletni papir.
Perilicu rublja ne treba koristiti za pranje male količine rublja (osim iznimno), a u spremnike za deterdžente treba stavljati propisanu (ili čak manju) količinu deterdženta za pranje.
U svakom domu nalazi se cijeli niz kozmetičkih proizvoda. Ukoliko niste spremni odreći se tih proizvoda možete pripaziti da ih kupujete u staklenoj ili drugoj ekološki prihvatljivoj ambalaži.

Kuhinja
Što se kuhinje tiče ti ima puno prosotra za uštedu i ekološki prihvatljivo ponašanje. Prvo, možemo odabrati kuhanje u kvalitenom posuđu što ujedno znači i zdravije kuhanje, kraće vrijeme kuhanja, kvalitenije kuhanje.
Higijenu kuhinje također možemo održavati uz pomoć prirodnih sredstva za čišćenje.
Uređaji (štednjak, hladnjak, perilica posuđa) trebali bi biti oni visokog energetskog razreda – koji troše manje energenata.
Perilicu posuđa, baš kao i perilicu rublja, ne trebamo koristiti za vrlo male količine prljavog posuđa nego onda kada se napuni.
Umjesto papirnatih ubrusa možemo koristiti kuhinjske krpe – one od prirodnih materijala koje se mogu koristiti nebrojeno puta.
Hranu možemo pohranjivati i držati u staklenim posudama. Plastične posude često su izrađene od plastike upitne kvalitete koja na određenim temperaturama ispušta štetne kemikalije (npr. u mikrovalnoj pećnici).
Hranu ne bismo trebali bacati (vjerujte, puno bacamo!!!). Uz pomno planiranje i pametnu kupnju to ne bi smio biti problem.
Isto tako, hranu možemo nabavljati od lokalnih proizvođača, svježu i što manje prerađenu.

Također možemo, bez prevelikog odricanja, štedljivo upotrebljavati papirnatu konfekciju (salvete, papirnate ubruse, papirnate maramice) i posebno alu-foliju za čiju proizvodnju su potrebne velike količine energije i koju rijetko tko odnosi u reciklažno dvorište.
U hladnjaku tijekom toplih mjeseci možemo držati bocu s hladnom vodom kako bismo izbjegli puštanje vode iz slavine do trenutka kada u slavinu dođe prihvatljivo hladna.
Za kuhanje manjih količina vode (za kavu ili čaj) isplati se imati kuhalo za vodu.
Umjesto plastičnih vrećica možemo se koristiti platnenim torbama.

Dnevni boravak
Zagrijavati prostor možemo ekološki prihvatljivim energentima i korištenjem peći i kamina koje emitiraju manje štetnih plinova, a maksimalno su učinkoviti i minimalno zagađuju zrak.
Što se hlađenja prostora tiče također možemo odabrati prirodnije opcije. Klima uređaji veliki su potrošači energije, a upitna je i njihova zdravstvena prihvatljivost (pogotovo ukoliko se ne održavaju što je više nego čest slučaj).
Loša (stara) stolarija (prozori i vrata) može biti uzrokom velikog gubitka energije. Zimi propušta hladnoću, ljeti toplinu izvana. Nova i kvalitena stolarija je, iako skupa, dugoročno isplativa investicija.
Uz to, kvalitetna stolarija je izvrsna zaštita i od buke.
Zastori na prozorima mogu biti od prirodnih materijala. Zimi, kada padne mrak ih treba navući i dodatno zadržavati toplinu u domu, preko dana razgrnuti i pustiti svjetlost i toplinu unutra. Za vrućih dana navučeni zastori sprječavaju ulazak topline i svjetlosti.
Svi električni/elektronički uređaji trebali bi biti ugašeni, a ne ostavljeni u stand-by modu. Premda se nekima čini da je riječ o neznatnim količinama energije, isključivanjem uređaja može se uštedjeti.
Danas su spremnici za reciklažu papira, plastike i stakla gotovo u svakoj ulici. Ukoliko ste ‘tijesni’ s prosotrom odnošenje materijala za reciklažu trebali bi obavljati češće, a ukoliko imate dovoljno prosotra u vlastitom domu možete napraviti malo reciklažno dvorište i jednom tjedno odnijeti sakupljeno u obližnje reciklažno dvorište.
Stare lijekove možete predati u bilo kojoj ljekarni, spremnici za baterije nalaze se u trgovačkim centrima, vrtićima, na benzinskim postajama…
Čini vam se puno? Kako smo već rekli uz malo truda i dobre volje sve što smo nabrojali nije neki problem. Jednom kada usvojite ove navike bit ćete zadovoljniji, ispunjeniji i stretniji. I vjerovatno ćete poželjeti usvojiti još neke…

Uz sve navedeno, ovakav način življenja ima i odgojni karakter – svojoj ćete djeci pokazati kako se treba brinuti za svijet koji ostavljamo budućim generacijama u nasljeđe.

Image courtesy of Stuart Miles / FreeDigitalPhotos.net
Image courtesy of ponsulak / FreeDigitalPhotos.net