Promjene vremena i raspoloženja

Sredinom prošlo stoljeća biometeorološka istraživanja potvrdila su ono što su naši stari već znali, postojanje meteorotropizma – osjetljivosti na vremenske (ne)prilike. Ona uzrokuje brojne psihološke i fiziološke poremećaje i simptome. Nagle promjene (vlažnost zraka, padaline, razlike u temperaturi, jakost vjetra, atmosferski tlak, padaline, grmljavina i sl.) djeluju na čovjeka uzrokujući smetnje koje ometaju normalno funkcioniranje.

Tegobe mogu biti pojačane povećanom koncentracijom peludi i drugih alergena u zraku te utjecati na povećan broj alergija i respiratornih bolesti. Sve veći broj ljudi osjetljivih na promjene vremena začuđuje i stručni svijet. Neki to objašnjavaju suvremenim načinom života, koji nas udaljava od prirode i zatomljuje funkcioniranje prirodnih samoregulacijskih mehanizama i zbunjuje naše tijelo koje ne prepoznaje vremenske promjene i ne zna reagirati na njih.

Meteoropatiju karakterizira pojava različitih skupina simptoma i reakcija pri promjeni jednog ili nekoliko meteoroloških čimbenika s tim da možemo reći: što su vremenske neprilike lošije i promjene naglije, spomenute su tegobe izraženije. Posebno su osjetljive kronično bolesne osobe, žene srednje dobi i starije osobe. Tegobe se očituju fizičkim i psihičkim simptomima, a najčešće promjenom raspoloženja, općeg stanja i ponašanja te utječu na kvalitetu života. Najčešće govorimo o umoru, nižem raspoloženju, nesanici ili pospanosti, migreni, razdražljivosti, vrtoglavici, mučnini, depresiji, anksioznosti, smetnjama koncentracije, usporenim reakcijama vozači oprez!), bolovima u području prijeloma, starih ožiljaka i  različitih fantomskih boli (bol koja se osjeća iz nekog dijela tijela kojeg više nema).

Možemo reći da postoje dvije vrste meteoropatije:

1. Primarna ili osnovna – javlja se u inače zdravih osoba, a najčešće se manifestira pojavom bolova u kostima i mišićima, osjećajem umora, osjećajem tjelesne slabosti i neraspoloženjem.
2. Sekundarna se pojavljuje u osoba koje boluju od neke bolesti (srčane, plućne, degenerativne bolesti mišića, kostiju i zglobova, psihičke bolesti, psihološkog poremećaja), simptomi koje se pogoršavaju s promjenom vremena.

Kod osoba koje pate od srčanih bolesti javljaju se ubrzan rad srca i porast tlaka što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. U astmatičara i osoba oboljelih od drugih opstruktivnih bolesti pluća i bronha povećan je rizik od astmatičnih napadaja i upala pluća. Kod osoba s gastroenterološkim bolestima povećava se rizik od akutnog napadaja bubrežnih i žučnih kamenaca, pogoršanja ulkusa želuca i dvanaesnika kao i bolova u trbuhu.

Nagle vremenske promjene kod preosjetljivih ljudi potiču pojačano lučenje hormona stresa, dok tijelo luči manje endorfina (prirodnog opijata, jednog od hormona sreće) što smanjuje raspoloženja i slabi imunitet, a povećava osjetljivost nervnog i lokomotornog sustava. Reumatski bolovi objašnjavaju se padom atmosferskog tlaka i mehanizmima u tijelu koje pokreće. 

Kod naglih zahlađenja krvne žile jače se stežu, tlak raste, kod velikih vrućina krvne žile se šire, tlak pada, zbog pojačanog znojenja gubimo više tekućine, što povećava mogućnost vrtoglavice i nesvjestice (npr. kod dehidracije).

Kod naglih promjena vremena preporuka je:

• zdrava i uravnotežena prehrana uz dovoljnu količinu tekućine (pretežito  vode)
• optimalna količina sna i kretanja(umjerene tjelesne aktivnosti)
• boravak u prirodi, na svježem zraku
• uzimanje propisane terapije, umjerenost s lijekovima protiv bolova (analgeticima) i lijekovima za smirenje
• umjerenost s kavom i gaziranim napitcima
• opuštanje uz aktivnosti u kojima uživamo i koje nas opuštaju i li oraspoložuju (dobar film, glazba, kupka, dobra knjiga, dobro društvo…) 
• u slučaju pogoršanja simptoma, što prije potražiti liječničku pomoć.

Photos courtesy of PIxabay