Vrhnje

Vrhnje je mliječni proizvod koji se sastoji od koncentrirane mliječne masti.

Postoje različite vrste vrhnja, ovisno o postotku mliječne masti, ali i prema načinu obrade i namjeni. Vrhnja su većinom iznimno ugodnog i blagog okusa. Kako se kiselo vrhnje dobiva fermentiranjem mliječne masti, karakterizira ga blago do umjereno kiselkasti okus.

Značajna je prednost vrhnja što je prirodan izvor probiotika.

Također, vrhnje je osnovna sirovina za maslac. Slatko vrhnje za šlag i ono za izradu maslaca jedina su vrhnja koja se ne homogeniziraju. Vrhnje sadrži: 20% masti, 2% proteina i 3% ugljikohidrata, a od minerala vrhnje sadrži kalcij, fosfor , cink, magnezij, bakar i željezo . Od vitamina u vrhnju su prisutni vitamini B kompleksa, tiamin , riboflavin, pantotenska kiselina, vitamin A , vitamin E i vitamin D . Vrhnje kao kiselo, slatko ili vrhnje za kuhanje, mliječni je proizvod kojim obogaćujemo razna jela.

Većina kalorija u vrhnju dolazi od zasićenih masti za koje dobro znamo da loše djeluju na zdravlje kardiovaskularnog sustava. No, treba uzeti u obzir da je količina vrhnja koja se koristi za konzumiranje relativno mala i stoga nije potrebno potpuno izbaciti vrhnje iz prehrane. Značajna je prednost vrhnja što je prirodan izvor probiotika koji potiču bioiskoristivost B vitamina, kalcija, cinka, bakra, magnezija i fosfora, pomažu kod infekcija urinarnog trakta, starijim osobama pomažu kod ublažavanja konstipacije, potiču rast zdravih bakterija i na taj način smanjuju pojavu kancerogenih tvari u probavi, potiču imunitet reguliranjem limfocita i antitijela, ublažavaju simptome kod bolesti sindroma iritiranog crijeva i kolitisa
te smanjuju kolesterol i krvni tlak.

Osobama koje su na dijeti koja se temelji na visokom udjelu masti, a malom udjelu ugljikohidrata, vrhnje može poslužiti kao kvalitetna namirnica.

Vrhnje pomaže u kontroli apetita, jer kroz duži period daje osjećaj sitosti. Može se upotrijebiti kao zdravija alternativa majonezi i obogatiti salate, tjesteninu, povrće, jela od mesa i ribe i slično.
Kod kupovanja vrhnja uvijek obratite pažnju na datum upotrebe koji treba biti istaknut pri vrhu ambalaže, koja ne smije biti oštećena. Na ambalaži uz datum treba biti naziv vrhnja, zastupljenost mliječnih masti i porijeklo. Treba izbjegavati kupovinu velikih pakiranja jer vrhnje kada se otvori treba potrošiti unutar 24 sata za slatko vrhnje, a za ostala vrhnja unutar 48 sati. Otvoreno vrhnje treba držati u hladnjaku dobro pokriveno celofanskom folijom ili u posudama s poklopcem, kako bi se izbjeglo upijanje raznih mirisa ostalih namirnica.

Kiselo vrhnje je fermentirani proizvod, nastao iz slatkog vrhnja, a ima od 12-25% m.m. Postupkom fermentacije odnosno vrenjem vrhnja ono postaje guste kremaste konzistencije. Svojom svježinom obogaćuje mnoga jela. Kod slatkih jela kiselo je vrhnje omiljeno kod raznih tijesta, bilo da je u nadjevu ili preljevu, a voće (naročito bobičasto) voli biti u zagrljaju kiselkaste kreme koja se po želji može i zasladiti. Norveško kiselo vrhnje naziva se romme, a islandsko rjómi i imaju 35% mliječne masti, dok francuski creme fraiche ima 28% mliječne masti i sjajnu, kremastu strukturu, a vrhnje sličnih karakteristika u SAD-u ima naziv crema mexicana.

ostavite svoj komentar