Hodanje

Praiskonsko iskustvo kretanja…

Gotovo sva kopnena stvorenja hodaju. I čovjek to čini – oduvijek. No, danas, ‘zahvaljujući’ načinu života, manje nego ikad.

Hodanje je najjednostavniji, najprirodniji i najjeftiniji oblik kretanja koji nam značajno može pomoći da umanjimo posljedice tzv. “sjedalačkog” načina života i doprinijeti održavanju ili poboljšanju zdravlja. Naše tijelo kreirano je za pokret i zbog pretjeranog sjedenja sve nas ranije počinju mučiti degenerativne promjene tjelesne muskulature, zglobova i kostiju.

Kako si možemo pomoći?
U svakoj životnoj dobi hodanje nam pomaže sačuvati ili poboljšati mišićnu snagu, pokretljivost, rad krvožilnog, dišnog sustava i probavnog sustava. Kretanje smanjuje vrijednosti šećera, usporava proces osteoporoze, usporava procese starenja i povoljno djeluje na duševno zdravlje.

Da bismo osjetili pozitivne učinke hodanje mora biti dovoljno brzo i mora trajati dovoljno dugo (preporuka je najmanje 30 minuta dnevno). Također je važno koristiti pravilnu tehniku hodanja.

Pri svakom koraku jednu ruku pokrećemo prema naprijed, istovremeno drugu  prema natrag. Položaj šake trebao bi biti prirodan, s malo savijenim prstima. Brzinu rada ruku usklađujemo s radom nogu. Pogled bi trebao biti usmjeren par metara ispred nas, ne prema zemlji jer  bismo opteretili vrat i leđa. Nožni prsti trebali bi biti usmjereni ravno prema naprijed, unutarnji rubovi stopala stajati ravno. Trup opušten. Hodamo ujednačenim ritmom, koracima približno iste duljine (ni prekratkim niti predugim). Disanje bi trebalo biti ujednačeno, misli opuštene. Dobro je malo zategnuti trbušne misiće jer su oni dodatna potpora kralješnici. Obuća i odjeća trebala bi biti udobna i primjerena.
Preporuka je hodati što prirodnijim okruženjem, ako je moguće.

Hodati možemo sami ili u (dobrom) društvu, sa štapovima ili bez njih. Svatko može pronaći način koji mu najbolje odgovara. Prirodno okruženje povećava dobrobiti hodanja.

Svaka tjelesna aktivnost može dovesti do ozljeda (zglobova, kostiju, mišića i tetiva). Kod malo bržeg hodanja ta opasnost je minimalna, a dobrobiti i dalje višestruke. U svakom slučaju dogodi li se ozljeda ili pojava boli potrebno je odmah prestati hodati (ili obavljati bilo koju drugu fizičku aktivnost) i potražiti liječničku pomoć ako se pojave sljedeći znakovi: pritisak i bol u prsima, pomanjkanje daha, bol u rukama, snažno lupanje srca, mučnina, nesvjestica ili osjećaj slabosti.

Hodanje je aktivnost koju mogu prakticirati osobe svih životnih dobi. Starijima se preporuča hodanje u društvu i lakšim tempom. Dobrobiti redovitog hodanja mnogobrojne su, a ne koristimo ih u dovoljnoj mjeri.

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar