Njega kose, kože i noktiju

Nakon zimskih mjeseci…

Siromašnija zimska prehrana iscrpljuje zalihe vrijednih nutrijenata u našem organizmu što se ogleda u zdravlju općenito, a posebno u zdravlju kose, kože i noktiju. Dolaskom proljeća više pažnje posvećujemo svom izgledu i stoga je dobro znati što poduzeti kako bismo se osjećali bolje i izgledali bolje.

Kosa
Kosa je, baš kao i koža i nokti, svojevrsno ogledalo našeg zdravlja. Poremećeji ravnoteže u organizmu očituju se na našem vlasištu.

Glavu odrasle osobe prekriva 150 000 do 250 000 vlasi koje se neprekidno obnavljaju i ispadaju. Prosječni životni vijek folikula vlasi je šest godina. Svakog dana u prosjeku izgubimo 100 do 120 vlasi što je dio normalnog ciklusa i ne predstavlja razlog za brigu.

U proljeće mnogi ljudi imaju problem pojačanog ispadanja kose. Uzroci mogu biti razni. Na korijen kose se vežu rani oligoelementi iz tijela. Analizom vlasišta može se detektirati što nam od tih elemenata nedostaje.
Probavne smetnje, anemija, bolesti jetre ili hormonski poremećaji ostavljaju vidljiv trag na vlasištu.
Stres kosu čini lomljivom, neposlušnom i bez sjaja, pušenje negativno utječe na izgled kose, loša prehrana također.

Malo tko tijekom života nema povremenih problema sa kosom. Prekomjerno ispadanje, suha ili pak masna kosa, prhut, oštećena kosa i sl. najčešći su problemi. U tom slučaju poželjno je posavjetovati se s liječnikom i poduzeti određene korake u pozitivnom smjeru – pravilnije se hraniti, nastojati umanjiti stres, upotrebljavati kvalitetne i prirodne pripravke za njegu kose, pravilno njegovati kosu, masirati vlasište, izbjegavati pušenje.

Potrebna su dva do tri mjeseca kako bi učinak zdrave prehrane postao vidljiv na kosi. Uravnotežena prehrana s naglaskom na vitaminima B skupine i mineralima – bakrom, cinkom i selenom pomoći će zdravlju kose. Kosa je građena od proteina pa će prehrana u kojoj su proteini zastupljeni u dovoljnoj količini povećati količinu aminokiselina u krvi što će potaknuti rast kose.

Koža
Najveći oragn našeg tijela ima mnogobrojne funkcije. Sastoji se od dva sloja: epidermisa, vanjskog sloja i dermisa, unutarnjeg sloja. Koža se obnavlja cca svakih 27 dana kroz ciklus neprekidne proizvodnje rožnatog zaštitnog sloja i odbacivanja gornjeg sloja odumrlih stanica.
Tijekom godina koža se neizbježno mijenja. Te promjene nije moguće zaustaviti, ali se pravilnom njegom i zdravim životnim navikama proces promjene (starenja) može usporiti. Već od 25. godine života prirodna regeneracija kože se usporava.
Osnova je – unos tekućine i pravilna njega.
Zdravlje kože uvelike ovisi o uravnoteženoj prehrani. Hrana bogata antioksidansima pomaže obnovi kože i inaktivaciji slobodnih radikala odgovornih za starenje i oštećenje kože. Neki od najvažnijih nutrijenata za zdravlje kože su vitamin A, vitamini B skupine, vitamin C, biotin i cink.

Nokti
Ba š kao i kože i kosa, izgled noktiju odražava naše zdravlje. Sastavljeni su gotovo u potpunosti od keratina (strukturnog proteina) pa njihov nedostatak može rezultirati pojavom bijelih mrlja na noktima, suhim, krhkim, tankim i lomljivim noktima.

Manjak vitamina B skupine također može nokte učiniti krhkima, kao i nedostatak željeza.
Za zdravlje noktiju vrijede gotovo isti savjeti kao i za zdravlje kose i kože.
Prehranu treba obogatiti važnim hranjivim sastojcima, osobito biotinom i cinkom, a nokte treba pravilno i redovito njegovati.

 

Napomena:
Biotin (vitamin H) spada u vitamine skupine B, sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata,masti i proteina. Važan je za normalan razvoj epiderme. Vrlo je važan za zdravlje kose i noktiju. Namirnice bogate biotinom su: pivski kvasac, jetrica, matična mliječ, soja, rižine mekinje, pileće meso, morska riba (plava), žutanjak iz jaja, mliječni proizvodi, avokado, gljive, cvjetača, orašasti plodovi, mahunarke, pšenične klice i cjelovite žitarice, banane i dr.
Preporučeni dnevni unos je od 100 do 200 mikrograma dnevno.