Umjetno, dnevno svjetlo i njihov utjecaj na zdravlje
- Datum objave:
- Komentara:
- Ispišite članak
Svjetlost je esencija života, poput hrane i vode. U današnje vrijeme, kad većina ljudi vrijeme budnosti provodi u zatvorenim prostorima, s malo ili nimalo prirodnog, sunčevog svjetla, javlja se pothranjenost svjetlom. Znanost sve glasnije zbori o važnosti i ulozi prirodnog svjetla u životu čovjeka.
Ljudsko tijelo koristi svjetlost u različitim metaboličkim procesima, ona stimulira mnoge esencijalne biološke funkcije. sastoji se od elektromagnetskih valova duljine 400 – 700 nm i boja koje u nama stvaraju osjećaj ugode.
Prirodno svjetlo koje svijetli punim spektrom ulazi u oko djelujući stimulativno na hipotalamus, epifizu i hipofizu, izazivajući osjećaj sreće i zdravlja. Konvencionalna pak rasvjeta ne svijetli spektrom boja poput prirodnog, umara i umanjuje spomenute pozitivne osjećaje.
Naše tijelo stvoreno je da funkcionira u 24-satnom ritmu, prema sunčevoj svjetlosti. Kada svjetlost uđe u oko stimulira epifizu koja proizvodi hormone serotonin (hormon sreće) i melatonin (hormon spavanja). Svjetlo punog spektra podiže razinu serotonina tijekom dana, održavajući nas budnima i energiziranima. U mraku se pak podiže razina melatonina, pomažući nam da zaspimo.
Kad poremetimo ritam budnosti i spavanja može doći do poremećaja hormonalne ravnoteže, odnosno stvaranja seratonina i melatonina.
Poznato je da, zbog manjka prirodne svjetlosti, u kasnu jesen i zimi, češće dolazi do depresivnih razdoblja odnosno sezonskih emocionalnih poremećaja. Svjetlost u velikoj mjeri utječe na raspoloženje. Kad ga nedostaje organizam proizvodi melatonina koji uzrokuje potištenost (depresiju). Stvaranje melatonina smanjuje se izlaganjem prirodnom svjetlu. Sunce je zato jedan od najučinkovitijih antidepresiva.
Oko 20% ljudi pati od sezonske potištenosti, s time da su žene oko četiri puta podložnije tom poremećaju u odnosu na muškarce, što je povezano s hormonalnim razlikama.
Neki od simptoma sezonske (zimske) potištenosti su:
- pojačana potreba za snom,
- buđenje s osjećajem umora,
- žudnja za ugljikohidratima,
- dobivanje na težini,
- gubitak interesa za seks,
- osjećaj opterećenosti beznačajnim stvarima,
- teškoće u razmišljanju i koncentraciji,
- izbjegavanje socijlanih kontakata,
- osjećaj slabosti,
- podložnost infekcijama,
- drugo;
Fototerapijom, liječenjem svjetlom punog spektra, u najvećem se broju slučajeva otklanjaju navedeni simptomi. Ova vrta terapije pokazala se korisnom za liječenje mnogih bolesti, od depresije do gljivičnih i mnogih drugih zdravstvenih tegoba.
Sunčevo svjetlo ključan je element u stvaranju vitamina D u koži. Ovaj vitamin, koji je zapravo hormon, ima važnu ulogu u apsorpciji i iskorištavanju kalcija i fosfora te očuvanju zdravih i čvrstih kostiju, mišića i zubi. Nova je zvijezda među vitaminima i organizmu je potreban u svim fazama života.
Ultraljubičasto zračenje pozitivno utječe na zdravlje organizma, s time da moramo paziti da se suncu izlažemo postupno i u razumnom vremenu i intenzitetu, kako bismo izbjegli kožnia oštećenja i opekline.
Lasersko svjetlo (hladni laser) ima terapijsku primjenu i sve se više koristi u neinvazivnom liječenju, za brže zacijeljivanje rana, kod kožnih oštećenja, kontuzija, hematoma, oteklina, ozljeda mišića, kostiju, zglobova i živaca i dr.
Naša hormonalna ravnoteža ovisi o kvaliteti svjetla koje gledamo.
Umjetno svjetlo kojim se koristimo za ravjetljavanje životnog prostora u poslijepodnevnim i noćnim satima također ima snažno djelovanje na naše zdravlje. Izloženi smo mu sve više i sve dulje, u svojim domovima, na radnim mjestima, u trgovačkim centrima, restoranima itd. Svojim intenzitetom, spektrom i dužinom izloženosti umjetna rasvjeta utječe na prirodni bioritam čovjeka, a može se očitovati kroz pojavu zdravstvenih problema poput nesanice, glavobolje, poremećaja prehrane, depresije, pada imuniteta, ali i tumorskih bolesti. Zdravstveni problemi javljaju se i kod djece – hiperaktivnost, loše navike spavanja, kratkovidnost samo su neki zdravstveni problemi povezani sa svjetlom.
Većina umjetnih izvora svijetli noću, a neki ne svijetle svjetlošću u cijelom opsegu/spektru prirodnog svijetla, nego emitiraju zrake pojedinih valnih dužina. Često su rasvjetna tijela loše postavljena i usmjerena pa rasipaju svjetlosne zrake izvan područja koje trebaju osvijetliti i stvaraju svjetlosno onečišćenje. Isto tako, većina rasvjetnih tijela kojima se koristimo za osvjetljavanje isijava svjetlost hladnije boje, bliže štetnom UV spektru zračenja (plavo-ljubičasti dio spektra). Izuzetak su žarulje sa žarnom niti.
Velika količina energije zračenja koncentrirana u tzv. plavom dijelu spektra, energijom visoke frekvencije može prouzročiti zdravstvene tegobe. Ovaj fenomen naziva se Blue Light Hazard (Opasnost plave svijetlosti), nije u potpunosti istražen i priznat od strane službene medicine.
Osim ljudi, posljedice umjetnog osvjetljavanja osjećaju i biljke i životinje. Fenomen svjetlosnog onečišćenja širi se svijetom i postaje globalni problem.
Photos courtesy of Pixabay
ostavite svoj komentar