Umor u vožnji

Čest uzrok prometnih nesreća…

Umor je posljedica niza psiholoških i fizioloških čimbenika. Monotonija (jednoličnost) vožnje, usamljenost, nepovoljni vremenski uvjeti (kiša, magla i sl.), noćna vožnja, duga vožnja i dr. faktori su koji povećavaju umor vozača.

Javlja se u pravilu već nakon dva sata vožnje, odnosno nakon prijeđenih 200-tinjak kilometara.
Što je vozač iskusniji i navikao na dužu vožnju, umor se javlja kasnije. Isto tako, ukoliko su uvjeti vožnje složeniji prije ćemo osjetiti umor.
Mladi i neiskusni vizači umaraju se više od iskusnih vozača – zbog povećane koncentracije i energije koje ulažu u vožnju.

Vožnja umara – vozač se psihički napreže jer je u stanju pojačane i stalne pažnje kako bi percipirao sve važne elemente za sigurnu vožnju, na vrijeme uočio opasnosti i ispravno i brzo reagirao. Umor raste proporcionalno sa duljinom vremena provedenog u vožnji.
Uz to, velika većina vozača nepravilno sjedi tijekom vožnje što za posljedicu ima probleme sa kralješnicom, slabiju cirkulaciju i umor.
U početku umor se manifesira kao pospanost, ukočenost i napetost u vratnom djelu kralješnice, ramenima i rukama, slabi cirkulacija, trnu noge, javlja se bol u donjem dijelu kralješnice.
Ukoliko vozač zanemari navedene simptome, može doći do zaspivanja tijekom vožnje što u pravilu završava tragično.
Ne podcjenjujte umor.
Umoran vozač nije u stanju percipirati sve elemente važne za sigurnu vožnju i nije u stanju primjereno reagirati. Pod utjecajem umora povećava se nepažnja, a ispravnost i redoslijed izvođenja potrebnih radnji su poremećeni ili izostaju. Reakcije umornog vozača su iznenadne, ubrzane, neprimjerene.
Veliki broj prometnih nesreća uzrokovano je umorom vozača. U pravilu, to su nesreće sa teškim posljedicama.

Što učiniti?
Na put treba kretati odmoran.
Ugodna atmosfera u automobilu, razgovor sa suputnicima, slušanje glazbe i sl. povoljno djeluju na vozača.
Ne treba pretjerivati sa grijanjem (niti hlađenjem) i dobro je redovito provjetravati vozilo zbog svježeg zraka koji povoljno (razbuđujuće) djeluje na vozača (i suputnike).
Preporuka je praviti kratke odmore, u primjerenim intervalima, tijekom odmora se malo razgibati i osvježiti.
Kada vozač osjeti umor, treba stati na prikladno mjesto uz cestu i odspavati ili vožnju prepustiti suputniku ako ga ima. Malo sna i osvježenje mogu značajno smanjiti umor.
Treba izbjegavati tešku hranu i velike količine. Nakon obroka mozak ne dobiva dovoljno kisika što za posljedicu ima umor i pospanost.
Mnogi vozači posežu za velikim količinama kave kako bi ostali budni – ne treba pretjerivati jer previše kave može rezultirati efektom suprotnim od željenoga.