Dijabetes – dramatično raste broj oboljelih

insulin-2298482_1920

S prevencijom treba početi što ranije…

Od šećerne bolesti danas boluje oko 350 milijuna osoba, što je dvostruko više nego prije 30 godina. Dramatično povećanje u broju oboljelih od ove bolesti povezuje se sa modernim (čitaj sjedilačkim) načinom života, modernom prehranom, pretilošću, stresom, genetskim predispozicijama, virusima, toksinima…

Cijenu ovakvog stila života danas sve češće plaćaju i djeca, čiji je udio u postotku oboljelih sve veći. Većina oboljelih u Hrvatskoj (između 120 i 190 tisuća oboljelih osoba) spada u skupinu bolesnika oboljelih od dijabetesa tipa 2. No, broj djece oboljele od dijabetesa tipa 1 (dijabetes melitus) također je u stalnom porastu.

Djeca iz visokorazvijenih zemalja (posebno SAD-a) sve su izloženija dijabetesu tipa 2 koji se direktno povezuje s nezdravom prehranom i pretilošću. Kod mladih ljudi, dijabetes tipa 2 izaziva veće komplikacije (povišen krvni tlak, poremećeni rad bubrega) nego dijabetes tipa 1.

Pravi uzrok bolesti još se uvijek ne zna, ali se debljina i ubrzani rast djece navode kao čimbenici koji uvelike utječu na razvoj bolesti.

Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest koju karakterizira izlučivanje premale količine inzulina iz gušterače u krv. Posljedično se glukoza ne uspijeva prebaciti iz krvi u tjelesne stanice nego se pretjerano izlučuje urinom. Glukoza povlači i vodu za sobom pa zbog toga oboljeli više žeđa, pije i češće mokri.

Razvoj ove bolesti kod djece je brz, simptomi bolesti prisutni su oko tri do četiri tjedna. Ukoliko se bolest ne dijagnosticira na vrijeme može doći do metaboličkih poremećaja (nakupljanja ketona u krvi) koji se manifestira osjećajem mučnine, povraćanjem, bolovima u želucu, bljedilom, umorom, voćnim mirisom daha, ubrzanim disanjem, poremećajima svijesti…

Dijabetes se najčešće otkrije u dobi između 10 i 13 godina kada je fiziološka potreba za inzulinom veća nego inače (zbog puberteta, intenzivnijeg rasta, djelovanja hormona i dr.). Jednom kada je postavljena dijagnoza dijabetesa tipa 1, jedini je lijek inzulin, uz pridržavanje pravilne prehrane, primjerenu tjelesnu aktivnost i samokontrolu. Uz sve navedeno, djeca oboljela od dijabetesa mogu živjeti aktivno poput svojih vršnjaka.

Učestalo mokrenje, zamagljen vid, urin koji miriše na aceton, gljivične infekcije, intenzivna glad i pojačana žeđ, mršavljenje, umor i manjak energije neki su najuočljivijih simptoma dijabetesa tipa 1. Bitno je napomenuti da dijabetes tipa 2 nema tako izražene simptome, što ga čini još opasnijim.

Dijabetes tipa 2, koji je i najčešći oblik bolesti, nastaje zbog najčešće dva razloga: ili tijelo postaje otporno na utjecaj inzulina, ili se gušterača iscrpi i ne može u dovoljnoj količini stvarati inzulin. Veliki utjecaj na nastanak bolesti imaju poznati čimbenici rizika kao što su pretilost, nepravilna prehrana, sjedilački način života, manjak tjelesne aktivnosti, pušenje, alkohol.

Sjedenje pred ekranima (TV i računala)i konzumiranje neadekvatne hrane (prvenstveno brze hrane i gaziranih napitaka) značajno utječu na pojavu pretilosti što povećava rizik obolijevanja (u 80% slučajeva oboljeli su pretile osobe).

Uravnotežena, raznovrsna i redovita prehrana (više manjih obroka) i dovoljno kretanja djeci su neophodni za pravilan rast, razvoj i prevenciju obolijevanja od niza bolesti pa i dijabetesa.

Roditeljima skrećemo pozornost na važnost prepoznavanja simptoma dijabetesa jer se komplikacije mogu izbjeći ukoliko se reagira pravodobno.

Lorena Bosnar dr. med.
Photo courtesy of Pixabay

 

ostavite svoj komentar