Hrana – izvrstan saveznik kod stresa

„Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ rekao je Hipokrat, tzv. otac medicine. 

Neredovita i neuravnotežena prehrana rijetko je glavni uzročnik kroničnog stresa, ali je važan čimbenik kojim možemo znatno ublažiti ili pak otežati stanje nastalo zbog štetnih posljedica stresa.

Tjelesne reakcije kod pojačane odnosno dugoročne izloženosti stresu ozbiljno mogu narušiti psihofizičku ravnotežu i tako uzrokovati niz ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Pogrešan odabir namirnica može nas učiniti lakšom ‘metom’ za stres dok nas one prave, zdrave namirnice mogu učiniti otpornijima na stres.

Stres može prouzrokovati gubitak teka ili pak pretjeranu želju za hranom, često i kombinaciju te dvije reakcije na stres. Zdravstveni stručnjaci  stoga upozoravaju da osobe koje su često izložene stresnim situacijama, pogotovo ženska populacija, imaju znatno veće šanse oboljeti od anoreksije ili bulimije, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i sl.

Hrana je prevažna za našu tjelesnu i emocionalnu ravnotežu i ključna za očuvanje zdravlja. Kvalitetnom i uravnoteženom prehranom pomažemo organizmu umanjiti štetne učinke stresa na želudac, živčani sustav i imunitet u cjelini.

Ključno je – jesti redovno, raznovrsno i uravnoteženo. Za početak, to bi značilo jesti više manjih obroka tijekom dana, smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata (šećer, namirnice od bijelog brašna, slatkiši i sl.), povećati unos proteina i namirnica koje sadrže minerale i vitamine i druge vrijedne nutrijente koji osnažuju organizam i pomažu nam održati psihofizičku ravnotežu.

Vitamini A, C i E sprječavaju nastanak slobodnih radikala. Vitamin A osigurat ćemo tijelu konzumiranjem sljedećih namirnica: brokule, špinata, dinje, mrkve, batata i dr. Pri tome je važno znati da vitamin A spada u skupinu vitamina topivih u mastima pa je spomenute namirnice poželjno konzumirati uz malo masnoće (npr. malo maslaca, malo maslinovog ulja, malo sira i sl.).

Vitamin C nalazimo u brokuli, paprici, rajčici, dinji, agrumima, krumpiru, bobičastom voću i mnogim drugim namirnicama. Vitamin E pronaći nalazi se u biljnim uljima i suhom voću.

Vitamini B skupine jačaju središnji živčani sustav. Nalazimo ih u pivskom kvascu, mliječnim proizvodima, mesu, žitaricama, kupusu, mahunama, avokadu i dr.

Minerali kalij, magnezij i kalcij potiču organsku kemijsku reakciju na hormone koje tijelo luči reagirajući na stres. Imaju opuštajuća svojstva i pomažu zdravlje srca. Kalijem su bogate integralne žitarice, meso te voće i povrće raznih vrsta. Magnezija ima u mnoštvu povrća, suhom voću, žitaricama i sjemenkama. Uz navedene, kao namirnice koje opuštaju poznate su još banane, bademi, sjemenke suncokreta ili buče, pšenične klice pivski kvasac, limun, celer, ginseng, smeđa riža, plava riba, sezam, zobene pahuljice.

Upravo će nam loše namirnice, one koje nam odmažu u borbi sa stresom najprije privući pažnju i završiti na našem jelovniku. U vrijeme napetosti lakše nam je posegnuti za brzim rješenjem – privremenom slatkom utjehom nakon koje ćemo biti još napetiji. Uz to što nam slatkiši ili grickalice neće pomoći u borbi sa stresom (osim toliko dugo dok ih konzumiramo) vjerojatno ćemo osjećati i grižnju savjesti zbog unesenih nepotrebnih kalorija.
Svijest o tome da odabirom zdravih namirnica činimo dobro sebi treba nadjačati trenutačnu potrebu za slatkim. Vremenom dobre odluke postaju sve lakše.

Kako bismo izbjegli kompulzivnu kupovinu poželjno je unaprijed sastaviti popis potrebnih namirnica i držati se istoga. I to vremenom postaje sve lakše. Kad nas uhvati kriza i posegnemo u hladnjak ili spremište za grickalice i slatkiše, ne nađemo li ništa, mala je vjerojatnost da ćemo baš tada otići u kupovinu ne bismo se domogli željnog zalogaja. Vjerojatnije je da ćemo se zadovoljiti nekom zdravijom namirnicom i… sutradan sami sebi biti zahvalni na dobrom odabiru.

Photo courtesy of Pixabay