Važno je znati mjeru

“Ako bismo svakom pojedincu mogli odrediti odgovarajuću količinu hrane i vježbi, ni previše, ni premalo, pronašli bi najsigurniji put do zdravlja.”
                                                                                                      Hipokrat

Sa svih strana slušamo savjete – koliko piti, kada vježbati, što jesti, kada jesti… Radi se uglavnom o vrlo općenitim savjetima i zato ih ne treba uzimati ‘zdravo za gotovo’ već kao smjernicu, treba ih preispitati, savjetovati se sa stručnim osobama, pronaći pravu mjeru…
Premda funkcioniramo na sličan način, svatko od nas ima svoje specifične potrebe i ono što je zdravo i dobro za jednu osobu, za drugu osobu ne mora biti.

Dodaci prehrani
Osobama koje se hrane raznovrsno i uravnoteženo dodaci prehrani uglavnom nisu potrebni. Oni imaju smisla samo ukoliko je utvrđen nedostatak nekog vitamina, minerala, esencijalne kiseline i sl. Dodaci prehrani preporučuju se i u slučaju bolesti, specifičnih potreba, nemogućnosti kvalitetne i redovite prehrane.
Iznimka su vitamin D, kojeg se preporučuje uzimati tijekom zime (kada nedostaje sunca) i folne kiseline(vitamni B9) za žene.
U svakom slučaju uvijek je dobro posavjetovati se sa stručnim osobama i ništa ne uzimati na svoju ruku.

Sirova hrana/vegetarijansto/klasična prehrana
Nije pitanje je li sirova hrana zdravija od one termički obrađene. Probavni sustav nenaviknut na sirovu hranu može reagirati nadutošću i bolovima i stoga se ne preporučuje prehrambene navike mijenjati naglo, već postepeno, malim koracima.
Osobe koje pate od zdravstvenih poteškoća vezanih uz probavni sustav svakako će lakše podnijeti lagano pirjano povrće i drugu hranu.
Ista stvar je i sa prelaskom na vegetarijansku prehranu. Osobe koje to učine naglo, više će štete nego dobra  učiniti za svoje zdravlje.

Kapi i sprejevi za nos
Osobama koje pate od prehlade ili gripe kapi za nos smirit će natečenu sluznicu i olakšati disanje. Koriste li se duže vrijeme isušit će sluznicu nosa , ona može ponovno nateći i zatvoriti začarani krug problema.
Kapi i sprejeve za nos treba koristiti maksimalno pet dana.
Postoje i prirodni načini za ublažavanje dišnih tegoba.

Pijenje vode
Premalo nije dobro, ali i previše nije preporučljivo. Potreba za vodom (tekućinom) posve je individualna i ovisi o nizu faktora.

Tjelovježba
U osnovi, tjelovježba je zdrava i poželjna, višestruko korisna za organizam. Vrlo je važno odabrati pravi vid tjelovježbe i vježbati primjerenim intenzitetom. Pretjerivanje može biti izrazito štetno.

Pranje/tuširanje
Prečesto kupanje/tuširanje, osobito jako vrućom vodom s kože će ukloniti prirodne masnoće i narušiti prirodni pH (kiseli sloj). Osobe sa osjetljivom i kožom sklonom suhoći trebale bi se suzdržavati od dugih kupki i čestih tuširanja.
Nije preporučljivo tuširati se više od jednom dnevno.

Njega kože
Stalna upotreba sredstava za njegu kože može biti i kontraproduktivna. Njega usana tijekom zimskih mjeseci treba biti intenzivnija nego inače jer je riječ o vrlo nježnoj koži, ali nema potrebe za pretjerivanjem. Ukoliko se koža nakon nanošenja ponovno isuši, rješenje je možda u drugoj vrsti proizvoda, a ne u konstantnom mazanju.

Lijekovi protiv bolova
Nikakav problem ne predstavlja posegnete li jednom za tabletom protiv glavobolje. No, ososbe koje češće posežu za lijekovima protiv bolova ugrožavaju svoje zdravlje, posebno one koje takve lijekove uzimaju duže vrijeme i bez savjetovanja sa liječnikom.

Spavanje
Spavati premalo nije poželjno, a isto tako nije poželjno niti predugo spavanje. Nakon predugog spavanja čovjek se u pravilu ne osjeća odmorno i čilo, nego pospano i mlitavo. Važno je pronaći svoju mjeru – normalno je spavati 6-8 sati (za odraslu osobu).