Važnost zdrave prehrane za školarca

Pravilna prehrana od malih nogu preduvjet je zdravlja u odrasloj dobi.

Odabir hrane ovisi o raznim čimbenicima, no kod male djece najvećim dijelom ovisi o prehrambenim navikama unutar obitelji.
Provedene sociološke studije pokazale suda djeca uglavnom ne vole objedovati sama. Djeca vole razgovor, društvo, maštovito pripremljenu hranu. Roditelji vrtićke djece mogu posvjedočiti koliko djeca bolje jedu i koliko manje biraju u vrtiću.
Pretilost djece sve je veći problem, a nepravilna prehrana osnovni je i najznačajniji njen uzrok. Konzumiranje zaslađenih gaziranih pića, konzervirane hrane, grickalica i slatkiša treba svesti na prihvatljivi minimum. Isto tako, treba povećati unos prirodne, neprerađene hrane, svježeg voća i povrća, žitarica (punog zrna) i mliječnih proizvoda (nezaslađenih, bez raznih aditiva). Uputno je smanjiti i količinu masnoća i soli (grickalice, čips, pržena hrana). Kako?

Roditeljski uzor

Navike roditelja su najvažnije. Zato, budite uzor. Drugo, ne nagrađujte djecu slatkišima. Na taj način stvara se pogrešan dojam o toj vrsti hrane kod djece. Ukoliko imate okorijelog neljubitelja povrća, krenite polako. Motivirajte dijete da pojede barem malo povrća svaki dan. Većina djece postepeno se navikne na određene namirnice i s vremenom ih, više ili manje, prihvati. Budite strpljivi i uporni. Provedene studije pokazuju kako djeca najbolje prihvaćaju povrće kuhano na pari, povrće koje zadržava svoj oblik, bolju i konzistenciju (npr. hrskavost).

Doručak je najvažniji obrok u danu

Provedena istraživanja kod nas, potvrđuju da djeca sve češće preskaču doručak. Mala djeca obično jedu odmah nakon razbuđivanja, no kada krenu u školu stvari se bitno mijenjaju. Preskočeni doručak ne može se nadoknaditi kasnije. Djeca koja doručkuju (kvalitetan, uravnotežen doručak) imaju bolje rezultate u školi, povećanu sposobnost koncentracije, zainteresiranost za rad i kreativnost. Uz navedeno, doručak ima važnu ulogu u održavanju stabilne razine šećera u krvi tijekom dana. Zdrav doručak trebao bi se sastojati od žitarica (cjelovitih) i složenih ugljikohidrata u kombinaciji sa mliječnim proizvodima i voćem. Treba izbjegavati jednostavne, rafinirane šećere (oni samo kratkotrajno povisuju razinu šećera u krvi). Doručak bi trebao osigurati barem 20% dnevnih energetskih i nutritivnih potreba.

Međuobroci/užine

Ukoliko dijete ne jede voće za doručak treba ga ‘ubaciti’ kao međuobrok. Školska djeca glavne obroke konzumiraju u malo većim vremenskim razmacima i stoga je kvalitetan međuobrok ili užina također jako važna. Djeca ih obično konzumiraju tijekom školskih odmora. Užina pomaže održavanju stabilne razine šećera u krvi, ali i održavanju koncentracije. Djeca često užinaju slatkiše i grickalice što je neprihvatljivo. Uglavnom se radi o proizvodima vrlo niske nutritivne vrijednosti, sa puno konzervansa, boja i drugih dodataka (aditiva). Danas je skoro nemoguće izbjeći konzumaciju tih proizvoda (u školama su automati sa slatkišima, kantine ih imaju u ponudi, pred školama su kiosci), no kupovinu tih proizvoda treba svesti na minimum. U kutijicu za užinu uz ‘domaći’ sendvič, ubacite kolačić, voćku, pa i neki slatkiš (bombončić ili malu čokoladicu). Možete ubaciti i neku poruku, šalu ili sl.

Djeca su aktivna i trebaju piti. Iskustva govore kako djeca u školi vodu piju uglavnom direktno iz slavine u prostoru uz toalet. Pri tome često koriste vlastite ruke koje nisu dobro oprali (u našim školama obično nema dovoljno toaletnog papira, sapuna i papirnatih ručnika za brisanje ruku). Ukoliko ne piju vodu iz slavine, piju sokove iz automata (uglavnom gazirane i jako slatke, opterećene umjetnim bojama i raznim drugim aditivima). Bočica za vodu (ona najmanja) dobro će doći vašem školarcu. Bočica neka bude prazna (da je lakša) jer školske torbe su uistinu teške i ne treba ih dodatno opterećivati.

Praktičan savjet:

Napravite koji puta sendvič i za njezinu/njegovu najbolju prijateljicu/prijatelja, dodajte koji slatkiš za podijeliti i sl. Na taj način učite dijete dijeljenju, a u društvu je sve slađe!