Pravilna prehrana

Unos nutrijenata u pravim omjerima…

Kako bismo održali dobro zdravlje u organizam moramo unosti raznovrsne nutrijente. Osim raznovrsnosti važan je i omjer pojedinih nutrijenata.
Unos ukupnih ugljikohidrata, onih složenih i onih jednostavnih trebao bi iznositi 45-60% ukupne dnevne količine unesene hrane za djecu i odrasle. Prednost treba dati složenim (zdravim) ugljikohidratima.

Unos proteina trebao bi iznositi do 30% ukupno unesene hrane dnevno. Proteine nalazimo uglavnom u mesu, ribi, jajima, mahunarkama i orašatom voću. Važno je znati da masno crveno meso (junetina, govedina, svinjetina i janjetina), te proizvodi od navedenih vrsta mesa sadrže značajne količine zasićenih masti koje doprinose razvoju srčano-žilnih oboljenja, raka debelog crijeva i pretilosti. Stoga je bolje odabrati nemasno meso i češće konzumirati meso peradi, a barem dva puta tjedno ribu. Mesne prerađevine treba konzumirati u minimalnim količinama.

Dnevni unos vlakana od 25 g dostatan je za normalno funkcioniranje crijeva odrsalog čovjeka.

Unos masnoća trebao bi se kretati od 25-30% ukupnog dnevnog unosa energije. Kod dojenčadi i male djece unos manoća treba procijeniti s obzirom na specifične potreba djeteta.
Povećan unos zasićenih masnoća i transmasnih kiselina utječe na povišene vrijednosti kolesterola što povećava rizik od oboljenja vezanih uz srce i krvožilni sustav. Unos 250 mg omega -3 masnih kiselina kod odraslih osoba može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Omjer lošeg naprema dobrom kolesterolu ključ je problema. Važno je napomenuti da niti jedna dugoročna studija nije pokazala povoljan utjecaj nisko-masne prehrane na zdravlje.

Što se tekućine tiče, žene bi dnevno trebale unositi oko 2 l, a muškarci 2,5 litre tekućine. Naravno, unos vode ovisi i o vrsti hrane koja se konzumira, o godišnjem dobu, tjelesnim naporima i mnogim drugim faktorima.