Vrijesak

Bresina, jesenska resa, metlica, res, vres, vrisak, vriština…

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) je vazdazeleni grm visok 25 – 80 cm, zvonolikih cvjetova. Vrijesak cvate od srpnja do kraja listopada, ovisno o podneblju u kojem raste. Najbujniji je u proljeće i jesen, u vrijeme s najviše oborina. Rasprostranjen je u zapadnoj Europi, sjevernom dijelu Male Azije, pa čak i u zapadnom Sibiru.
U nas raste u primorskim krajevima, naročito u nižem planinskom dijelu okrenutom prema jugu. Nalazimo ga u Lici (naročito na Velebitu). Polja vrijeska karakteristična su za vrištine nastale krčenjem šuma. Razvijenim korijenskim sustavom čuva tlo od ispiranja oborinama. Livade s vrijeskom osobito su cijenjene od strane pčelara zbog dobre ispaše i visokovrijednog i ljekovitošću vrijeska oplemenjenog meda.
Med od vrijeska tamnožute je boje, slabog mirisa i specifičnog okusa. Kristalizacija meda od vrijeska traje 2-3 mjeseca. Preporučuje se korištenje med od vrijeska kod reumatskih oboljenja, bolesti mokraćnih putova i bolesti bubrega. Najbolje je med konzumirati rastopljen u toplom čaju od kamilice i šipka.

Sabiranje i sušenje
Sabire se čitava biljka, grančice s listovima i cvjetovima, u vrijeme cvatnje. Listovi imaju veću ljekovitu vrijednost od cvijeta. Suši li se predugo, eterična ulja ishlape, pa gubi na ljekovitosti.

Listovi i cvjetovi se odvoje od drvenastih dijelova stabljike, potom suše, u tankom sloju, u hladu i na prozračnome mjestu. Najbolja podloga za sušenje je čist papir (nikako novinski). Cvjetovi nakon sušenja moraju zadržati prirodnu boju. Cvjetovi su sitni, zvonoliki i raspoređeni duž stabljike. Dolaze u bijeloj, raznim nijansama ružičaste do ljubičaste i crvene boje.

Vrijesak ima ljekovita svojstva i pripravci od njega koriste se u liječenju raznih tegoba: artritisa, bolesti bubrega, mjehura, ekcema, gihta, nesanice, napetog živčanog sustava, niskog tlaka, bolesti prostate itd. Odlično je sredstvo za izbacivanje bubrežnog kamenca. Čisti krv, pospješuje znojenje.

Čaj od vrijeska

Čaj od vrijeska potiče izlučivanje mokraće, znoja i sluzi, čisti od glista, umiruje živce, liječi bubrege (kod bubrežnog kamenca ili pijeska) i jača spolni nagon.
Vrijesak se koristi i kod tegoba sa slezenom, protiv proljeva, kod tegoba u mokraćnom mjehuru, za liječenje reume i nekih oboljenja oka.
Primjenjuje se i kao sredstvo za čišćenje krvi (kod ekcema i kožnih osipa), protiv rahitisa u djece i grčeva u želucu.
Vrijesak se često nalazi u sastavu čajeva s diuretskim i antiseptičkim učincima.

Priprema čaja
Jedna čajna žličica suhih listića i cvjetova vrijeska prelije se s dva i pol dl uzavrele vode. Drži se poklopljeno desetak minuta, procijedi i zasladi medom. Pije se tri puta dnevno po jedna šalica,
poslije jela.
Posljednja šalica čaja popije se prije spavanja. Učinak se povećava ako se vrijesku dodaju ružmarin i pitoma metvica.

Čaj od vrijeska protiv nesanice

Jednu čajnu žličicu listova vrijeska, kamilice i majčine dušice (u jednakim omjerima) preliti s dva dl kipuće vode.
Držati poklopljeno 10 minuta, ocijediti i zasladiti čajnom žličicom meda.
piti šalicu tog čaja – prije spavanja.
Za dobar san preporučuje se pod jastuk staviti lanenu vrećicu ispunjenu listićima vrijeska i lavande.

Vrijesak kao začin
Vrijesak se u mediteranskoj kuhinji koristi kao začinska biljka, naročito u pripremanju divljači i ribe. Može se, također, posuti po svakom pečenju svinjskog, janjećeg i mesa od peradi. Uz ostale mediteranske biljke, dodaje se kao začin i pizzama jer daje karakterističan miris i okus.
Vrijesak se može koristiti i kao začin u jelima kao što su mahune, svježi sir, sir sa salamom, sir sa lukom, prgice, ali i u brojnim drugim jelima.
U Njemačkoj vrijesak rabe kao začin za grah i kobasice, pa ga nazivaju «Bohnenkraut ili «Wurstkraut».