Mediteranska prehrana

Model zdrave prehrane…

Danas je mediteranski način prehrane model koji Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje svima koji se žele hraniti zdravo. Smrtnost od bolesti krvožilnog sustava u južnoj Europi trostruko je manja nego u kontinentalnom dijelu Europe i posebno u SAD-u.

Mediteranska prehrana bogata je povrćem, voćem, žitaricama, maslinovim uljem, grahoricama, ribom, morskim plodovima i vinom. Pod utjecajem zemljopisnih čimbenika prehrana je bogata i vlaknima i jednostruko nezasićenim masnim kiselinama koji blagotovorno utječu na krvožilni susstav.

Maslinovo ulje osnova je mediteranske prehrane. Zahvaljujući svom uravnoteženom sastavu ono ima zaštitnu ulogu u borbi protiv prijevremenog starenja krvnih žila, štiti želudac i jetru, potiče rast tijekom djetinjstvai produljuje životni vijek.
Prepručuje se njegova uporaba u svakodnevnoj prehrani i posebnoj onoj u dijetoterapijske svrhe.
Najzdravije maslinovo lulje je ono čisto djevičansko. To je dragocjena hrana bogata vitaminom E, fenolnim komponentama, fitosterolima, ugljikobvodicima, fosfolipidima i aromatskim tvarima koje ulju daju karakterističan okus i miris. Zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina ovo ulje štiti dobar kolesterol (HDL), a smanjuje udio lošeg kolesterola (LDL).

Plava riba neizostavni je dio mediteranske prehrane. Radi se o namirnici gotovo idealnog nutritivnog sastava – bogatoj esencijalnim masnim kiselinama i visokovrijednim proteinima te aminokiselinama koje su, između ostaloga neophodne za intelektualni radi i dobru koncentraciju. Omega—polinezasićene masne kiseline prirodni su protuupalni spojevi.

Mediterasnku kuhinju teško je zamisliti bez začinskog bilja, osobito onog samoniklog. Osim češnjaka, peršina i celera u mediteranskoj kuhinji koriste se bosiljak, kadulja, komorač, maslačak, mažuran, ružmarin, metvica, origano, lobvor, papar, majčina dušica, kopar, klinčić, kapari i druge biljke od kojih svaka ima neko ljekovito svojstvo.

Crno vino bogato je antioksidansima i kada se konzumira u umjerenim količinama povećava razinu dobrog kolesterola, smanjuje loš kolesterol i sprječava stvaranje ugrušaka u krvi.
Zaštitno djelovanje crnog vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se rasveratrolu – tvari koja se nalazi u crnom grožđu. U koštici i opni grožđa nalazi se u visokoj koncentraciji crveni biljni pigment skraćenog naziva OPC, a pripisuju mu se brojna pozitivna djelovanja, posebice zaštita kardivaskularnog sustava.

U mediteranskoj prehrani voće se konzumira kao međuobrok, jedu se sezonske i svježe namirnice, u umjerenim se količinama konzumiraju sirevi i drugi mliječni proizvodi, a relativno je nizak unos crvenog mesa i jaja.
I na kraju, ne manje važno, mediteranska kuhinja bazira se na pripremi namirnica kuhanjem, na lešo, za razliku od kontinentalnog djela Europe (i našeg podneblja) gdje se hrana češće prži i to na nezdravim masnoćama.