Hrana za mozak

Prehrana bogata mastima i šećerom u najranijem djetinjstvu može usporiti razvoj inteligencije, rezultati su studije objavljene u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.

Prehrambene navike u najranijem djetinjstvu imaju važan utjecaj na razvoj mozga, utječu na ponašanje, sposobnost učenja i razvoj inteligencije.
Raznovrsna, uravnotežena i redovita prehrana važna je u svim razdobljima života, no kod djece ima još veću važnost zbog konstantnog rasta i razvoja.

Brojna istraživanja iz dana u dan potvrđuju kako konzumiranje industrijske, prerađene hrane (koja je bogata šećerom i zasićenim masnoćama) negativno utječe na cjelokupni razvoj i posebno razvoj inteligencije. Kako se mozak najbrže razvija do treće godine života preporuke su dječju prehranu najmanjih učiniti raznovrsnom, što više prirodnom (neprerađenom), uz mnogo voća i povrća, mesa, mliječnih proizvoda i cjelovitih žitarica.

Istraživanjima nije utvrđena direktna veza između konzumacije mliječnih proizvoda i kognitivnih sposobnosti. Provedene studije pokazale su da osobe koje redovno konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode imaju bolje rezultate mjerenja mentalnih sposobnosti.

Za mozak su ključne omega 3 i omega 6 masnoće. Važan je sastojak u tim masnoćama DHA, kiselina koju tijelo derivira iz omega-3 kiseline, a koju pomaže očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Najbolji izvor DHA su masne ribe, poput lososa te povrće tamnozelenih listova. Omega-6 kiseline nalaze se u sjemenkama, orašastim plodovima i njihovim uljima. Isto toliko koliko su omega- 3 i omega-6 kiseline ključne za razvoj mozga, toliko transmasnoće (koje pronalazimo u pečenoj i prženoj hrani te margarinu i dr.) negativno utječu na rad mozga.

Transmasnoće sprečavaju da mozak apsorbira omega-3, te smanjuju sposobnost mozga da šalje poruke.

Photos courtesy of Pixabay