Kako pravilno odvajati otpad

Kamo s pelenama, opušcima, fotografijama…

Premda izgleda jednostavno, zapravo i nije. Sve što zovemo papirom nije uvijek papir i ne može biti odloženo u spremnik za papir. Npr. papir za pečenje ili tetrapak od mlijeka ne smiju se odlagati u spremnike za papir. Iako su naoko papirnate, u spremnik za papir ne odlažu se ni maramice, posebno ne vlažne (koje uglavnom nisu proizvedene na prirodnoj bazi celuloze kao običan papir, nego od neke vrste plastike koja se ne razgrađuje). Slična je stvar i s fotografijama, samoljepljivim folijama i naljepnicama koje većina građana odlaže u zeleni spremnik.

Razbijena ogledala, prozorska stakla, stakla od naočala, žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculan i keramika ne odlažu se u spremnike za staklo. Oni su predviđeni samo za boce i staklenke. Sve drugo nužno je zbrinuti u jednom od reciklažnih dvorišta ili mobilnoj varijanti, ako postoji. Plastične boce, čepovi, čaše od jogurta i slično odlažu se u žuti spremnik u koju se, osim plastike, odlaže i metal, konzerve, limenke i sl.

Istrošeni upaljači, ambalaža od stiropora i tetrapaka i razna plastično-aluminijska pakiranja kao što su vrećice grickalica, paketi dječje hrane, sve to može u plastiku.
Boce pod tlakom (poput onih od dezodoransa ili laka za kosu) ne smiju se odlagati u spremnike za plastiku, već odnijeti u reciklažno dvorište. Plastična i metalna ambalaža (limenke) koje sadrže ostatke boje, lakova ili sl. kemikalija, kablovi, kišobrani, pravilno se zbrinjavaju u reciklažnim dvorištima.
Stara obuća, remenje i torbe koje imaju i dijelove od plastike, gume, kože, tekstila ne odlažu se u spremnike za tekstil. Treba ih odnijeti u reciklažno dvorište, gdje se onda odvajaju i dalje razvrstavaju različiti materijali.

Plišane igračke, pernati jastuci i popluni također se odnose na reciklažno dvorište, baš kao i baterije, razna otapala, boje, lakovi i pesticidi, lakirano i obojeno drvo, ali i stari lijekovi koji se, osim na reciklaži, mogu ostaviti i u za to namijenjenim spremnicima u ljekarnama.

Hrvatska ima obvezu odvajati minimalno 50 % otpada ili će, u suprotnome, Europskoj uniji plaćati penale. Kazne će plaćati i građani – nakon što sa službom koja zbrinjava otpad na njihovom području potpišu ugovor i dobiju cjenik odvoza otpada.

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar