Kako još malo rasteretiti kućni budžet?

Što se električne energije tiče, u Republici Hrvatskoj koriste se jednotarifna i višetarifna brojila i ovisno o tipu brojila različito se obračunava potrošnja električne energije. Kod jednotarifnog brojila električna energija se obračunava prema istoj dnevnoj tarifi, odnosno cijena kilovatsata jednaka je tijekom cijelog dana. Kod višetarifnog brojila obračun električne energije se, ovisno o odabiru tarifnog modela, može vršiti prema istoj dnevnoj tarifi (Tarifni model Plavi), odnosno prema višoj i nižoj dnevnoj tarifi (Tarifni model Bijeli). Prilikom odabira modela potrebno je provjeriti omjer potrošnje kućanstva kako bi mogli procijeniti s kojim modelom ostvarujemo najveće uštede.

Mjesečni računi za struju mogu biti niži ako poštujemo pravila štednje i imamo optimalnu tarifu prema kojoj nam se obračunava potrošnja.
Kućanstva s dvotarifnim brojilima veće bi potrošače električne energije trebala koristiti najviše za perioda u kojem se obračunava niža tarifa (kuhati, peglati, koristiti perilice rublja i posuđa, koristiti akumulacione peći, bojlere, sušila za kosu i dr.).
Uštedjeti se može i pravilnim izborom kućanskih uređaja (energetskog razreda) kao i pravilnim korištenjem istih (odabirom optimalnih programa), gašenjem uređaja koji se ne koriste, izborom žarulja.
Gotovo trećina godišnjeg iznosa koji plaćamo za električnu energiju odlazi na grijanje i hlađenje i stoga je važno odabrati sustave koji imaju najmanju potrošnju, a moramo razmisliti i o tome rashlađujemo li ili grijemo prostor optimalno. Uštedjeti možemo i na vodi i na hrani, sasvim sigurno i na odjeći i obući, kozmetici, sredstvima za čišćenje, na sredstvima koje izdvajamo za izlaske (posebno popularne kave), na benzinu.

O štednji treba razmišljati dok nije nužna. Nužno je voditi evidenciju i znati kamo nam odlazi novac i gdje najviše “curi”. Odjednom je teško mijenjati navike i ustaljeni stil življenja, a najčešće upravo na to bivamo primorani nekim iznenadnim i neočekivanim promjenama okolnosti (poput gubitka posla, smanjenja osobnih primanja, bolesti ili dr).

Štednju neosnovano percipiramo kao odricanje. Zapravo je to racionalan pristup življenju kojim uvažavamo moguće promjene životnih okolnosti i umanjujemo moguću štetu. Jednom kad usvojimo racionalno trošenje (nasuprot onom stihijskom i impulzivnom) shvatimo koliko prednosti ima takav stil i kako trošenje i zadovoljstvo životom nisu uvijek i nužno povezani.

Photo courtesy of Pixabay