Abeceda začinskog bilja
- Datum objave:
- Komentara:
- Ispišite članak

- sadrži eterična ulja
- pomaže kod bolesti dišnog sustava
- ublažava želučane dispeptične tegobe i nadutost
- afrodizijak i antibiotik
- kao začin upotrebljavaju se sušene ili svježe bobice
- pomalo su smolaste, slatkasta, balzamična mirisa
- okus im je trpak i oštar
- aroma je jača u biljaka koje rastu južnije
- kao začin naročito je popularna u alkpsom području i Skandinavskim zemljama
- zdrobljene se borovice stavljaju u marinade za divljač, u nadjeve za perad i pernatu divljač
- dobro se slažu sa svinjetinom, srnetinom i drugom divljači njome se začinjavaju paštete
- s borovicom se prave rakije travarice
- sadrži 2-3 % eteričnih ulja, ima antibakterijsko djelovanje
- lako ga je uzgajati u domu, gdje ga možete smjestiti i na najsunčaniju
- poziciju – obožava sunce, pod uvjetom da ga redovito zalijevate
- dobar je za tjesteninu, ribu, juhe te jela od jaja i gljiva
- potiče apetit te povoljno utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore
- kao začin koriste se svi dijelovi biljke
- celer je vrlo popularna u cijeloj Europi, kao začin i kao povrće
- primjenjuje se slično kao peršin – nasjeckanim svježim listom posipaju se salate, juhe, meso i povrće
- stabljika s listom i korijen dodaju se juhama, umacima i složencima
- list se dodaje pri kraju kuhanja
- stavlja se u marinade
- u narodnom ljekarstvu primjenjuje se kao sredstvo za jačanje krvi, diuretik i lijek za želučane tegobe
- Čili/feferon Čili potječe iz Meksika, Južne i Srednje Amerike
- uzgaja se u zemljama sa toplijom klimom
- koristi se kao svjež začin, sušen, mljeven, kao umak, pasta ili ulje, te u začinskim mješavinama
- dobar je i zaleđen
- poznata vrsta čilija je kajenska paprika
- upotrebljava se za začinjavanje mnogih vrsta jela: jela od mesa, ribe, povrća, sira, te za suhomesnate proizvode
- ljutost čilija, ako nije pretjerana, ne prekriva miris i okus jela
- sadrži vitamin C i magnezij
- stimulira probavni sustav i cirkulaciju krvi, a pomaže i u obrani od prehlade
Cimet
- jedna čajna žličica cimeta dnevno snižava razinu šećera u krvi i potiče lakšu probavu ugljikohidrata
- snižava LDL (loš kolesterol)
- smanjuje mogućnosti pojave metaboličkog poremećaja uočenog u slučaju pred-dijabetesa
- ne treba pretjerivati s konzumacijom jer sadrži spoj kumarin koji u prevelikim količinama može uzrokovati oštećenje jetre
- snižava razinu kolesterola
- djeluje antimikrobno, uništavajući neke bakterije
- ima antiparazitski učinak i učinkovit je protiv virusa herpesa i kvaščevih gljivica
- antikancerogena svojstva
- blokira signale u mozgu koji potiču na povraćanje i pražnjenje sadržaja želuca i tako da oslobađa mučnine
- neka istraživanja čak su pokazala da je đumbir dao bolje rezultate kod jutarnje mučnine negoli lijek Dramamin, s time što kod đumbira nema omamljenosti kao kontraindikacije
- liječi probavne probleme, kašalj te reume jer smanjuje upalu
- studija Sveučilišta u New Yorku pokazala je da konzumiranje malih količina đumbira može smanjiti mučninu do 40 posto
- sadrži neke spojeve koji mogu smanjiti rizik od obolijevanja od nekih vrsta raka, smanjiti krvni tlak te poboljšati cirkulaciju
- đumibrovo ulje ima antibakterijska svojstva
- kao začin koristi se svjež ili osušen list, dobar je zamrznut
- postoje dvije osnovne vrste: francuski-nježniji i ruski- grublje arome i gorči okus mu je gorko-sladak i ljutkast, miris topao
- njime se začinjaju mnoga jela, umaci, senf, majoneze za riblja jela, juhe, salate, rajčice i omleti
- njime se aromatizira biljni maslac za povrće i meso
- utrljava se u piletinu i začinjava nadjeve za piliće
- od ribljih jela najviše se koristi u jelima sa tunom
- estragonom se aromatizira ocat, dodaje se ukiseljenom povrću, dobro se slaže sa gljivama izvanredno se slaže sa šparogama
- list je bogat jodom, mineralnim solima i vitaminima A i C
- ovo ukusno lišće sprječava rak i srčana oboljenja jer deaktivira snažne estrogene koji pospješuju rast tumora
- stimulira probavu te čisti sinuse
- koristi se kao začin
- od nje nastaje omiljeni senf
- najbolje je biljno sredstvo za konzerviranje namirnica
- sjemenke sadržavaju eterično ulje koje nosi njena ljekovita svojstva
- vrlo ju je dobro uzimati kod raznih upala
- efikasno je biljno sredstvo protiv reume
- može poslužiti kao dobar sastojak za umak ukoliko se nariba ili izmiješa sa limunovim sokom
- možete u to dodati i ribanu mrkvu
- koristite ovaj umak kako bi izliječili svoje probleme sa sinusima, prehladu i još mnoge zdravstvene poteškoće osobito je dobro takav umak pojesti rano ujutro, vrlo je učinkovit protiv začepljenosti nosa
- ukoliko vam se sinusi često upale, pojedite malo hrena čim imate osjećaj da vas hvata prehlada, to će zaustaviti nakupljanje sluzi u sinusnim šupljinama jer nakon što ga pojedete, nos će vam procuriti, a oči zasuziti, što je znak da se tijelo rješava toksina
- bogat je vitaminom C čak najviše od sveg povrća
- bogat i kalcijem, sumporom i fosforom
- koristi se i u liječenju dijabetesa, kao i kod problema s cirkulacijom
- blagi je antibiotik jer može stimulirati i mokraćne putove, pa se koristi i pri liječenju njihovih infekcija
- ponekad pomaže i za olakšanje boli uzrokovane iritacijom živaca i artritisa
- može se koristiti i kao oblog za liječenje inficiranih rana, kao i za liječenje osipa
- kao začin rabi se svjež ili osušeni list
- osušeni list koristi se cijeli, usitnjen ili mljeven
- aromatičnog je mirisa, gorkog i oporog okusa
- najviše se rabi u ljekarstvu, a nešto manje u pripremi hrane
- njome za začinjavaju riba i meso
- najbolje se slaže sa mesnim pečenjima, marinadama, umacima i nadjevima
- valja ju koristiti s oprezom jer u većoj količini prekrije druge okuse i mirise
- obično se začinjava svinjetina, patka, jetra i kobasice
- u Dalmaciji kaduljom začinjavaju pirjanu junetinu i ribu (pastrvu)
- pomaže kod probave masne i slatke hrane
- djeluje antiseptično i protugljivično
- čaj od kadulje ublažava prehladu i kašalj
- začin su cvjetni pupoljci – pupovi se beru čvrsto zatvoreni, suše pa konzerviraju
- spremaju se u octenoj ili slanoj otopini te u ulju i soli
- miris im je topao i blag, okus malo trpak i aromatičan
- sitno nasjeckani osobađaju punu aromu
stajanjem u otopini razvija se miris i nestaje gorčina
- najčešće se koriste za garniranje predjela, sira, pršuta, kobasica i salama
- izvrsni su sa filetima usoljene ribe, maslinovim uljem, crnim maslinama
- kaparima začinjavamo umake, mesna jela i riblja jela
- u jelo se dodaju pri kraju kuhanja jer brzo gube aromu
- cvjetovi sadrže pektinske tvari, eterična ulja, saponine i smole pa se upotrebljavaju i u ljekarstvu
- kardamom je biljka iz porodice đumbira, potječe iz Indije
- jedan je od najstarijih začina
- mahune u kojima se nalaze sjemenke beru se prije potpune zrelosti i suše na suncu
- to je jedan od najskupljih začina
- miris mu je topao, prodaoran i aromatičan, a okus s podtonovima kamfora, eukaliptusa i limuna
- dobro se slaže sa rižom, mesom, peradi i školjkama
- nalazi se u kariju, njime u Indiji začinjavaju i razna slatka jela i pića
- skandinavci njime začinjavaju peciva, kolače i tjesteninu
- plodovi sadrže 2-10% eteričnih ulja cineola i terpinilacetata
- rabi se za umirenje želučanih grčeva
- kari je mješavina mljevenih začina
- ne proizvodi se u standardnoj kakvoći, već kao blagi, ljuti i jako ljuti, a variraju i sastojci i njihovi količinski omjeri
- temeljni sastojci su kurkuma, korijandar, kumin i papar, a tu su zatim i čili, kajenska paprika, đumbir, cimet i klinčić, te muškatni oraščić, gorušica, mak, kardamom, piment i pikavica, na kraju sol i škrob
- sami indijci nisu još prihvatili upotrebu karija, no trgovačke tvrtke na Zapadu unatoč tome „progurale“ su kari kao tradicionalni indijski začin
- masala je tradicionalni indijski začin, a začinska mješavina koja se upotrebljava ovisi o vrsti jela koju valja začiniti ili o tipu kuhinje
- naziv kari koristi se i za svako jelo začinjeno karijem
- upotrebljava se za začinjavanje vegetarijanskih jela, jela od mesa, rižota i jela od ribe
- velika mana karija jest brza degradacija kakvoće, već nakon 2-3 mjeseca iz njega ispari sve ono što vrijedi
- potječe iz središnje Europe i Azije, ujedno je i najstariji začin središnje Europe
- za začin se upotrebljava plod
- bere se prije pune zrelosti jer tada sadrži najveću količinu hlapivih ulja
- najbolji kim dolazi iz Nizozemske
sitno nasjeckamo mlado lišće posipa se po salatama i juhama
- miris je snažan i poseban, a okus topao s podtonovima ljutog i trpkog
- njime se začinjava krumpir, meso, variva od kelja, cikla, svježi i kiseli kupus, sirevi, juhe i umaci
- omiljen je i kao začin za kruh, češke knedličke , razne vrste peciva i kolače s jabukama
- plodovi se žvaču ili se pije oparak za olakšanje probave, poboljšanje teka, svjež dah i protiv nadutosti
- iz plodova se dobiva eterično ulje koje se koristi u industriji likera i parfema
- to je maleni, osušeni pupoljak drveta iz porodice mirta
- pupoljci se ručno beru ili tresu bambusovim štapovima, a potom suše na suncu
- najbolji su cijeli jer u prahu brzo gube svojstva
- tvrdi su i teško ih je samljeti,vrijedi pokušati u električnom mlincu za kavu
- miris klinčića je topao, prodoran i aromatičan, okus je slatkast i žestok sadrži tanin pa je trpak, pomalo steže, srednje je ljut i savršeno nadopunjuje cimet
- njime začinjavamo kompote, marinade, kolače i pića (božićna u SAD-u i V.Britaniji)
- koristi se i u pripremi divljači
- sastavni je dio mnogih začinskih mješavina
- sadrži 15-20% esencijalnih ulja, uglavnom eugenola
- rabi se pri zubobolji kao lokalni anestetik
- klinčić je i stimulans, pomaže kod želučanih bolova
- koristi se mirisno svježe ili sušeno lišće i stabljika, kao i sjemenke oplemenjuje jela od riže, umake, ribu (naročito pastrvu, haringu i lososa)
- dodatak je hladnim salatama i juhama, varivu od graha, pikantnim sosovima
- listovi kopra dodatak su svježem siru, namazima, plodovima more, punjenim listovima loze, jelima od teletine, mahunama, omletima
- možemo ga koristiti cijele godine, jer jako dobro podnosi smrzavanje
- prirodni je konzervans, kiselite krastavce za zimnicu, svakoj tegli dodajte lišće kopra ali isto tako i sušene sjemenke istoimene biljke
- sjemenke kopra oplemenjuju rižu, mesna variva, kuhano korijensko povrće
- poboljšava apetit, ali isto tako dobar je i za probavu
- čaj od kopra sprečava povraćanje, dobro je sredstvo protiv grčeva i bolova u želucu
- lijek je protiv nesanice
- to je samonikla i kultivirana biljka,
- uzgaja se od davnine
- kao začin uglavnom se koriste osušeni plodovi – male,kuglaste sjemenke promjera 3-5 mm
- miris sjemenki je topao i nježan, okus im je blag, slatkast, s podtonom narančine kore nemagorčine i ljutosti
- listovi su također začin, osebujnog mirisa
- najvoluminozniji je sastojak začinske mjeašavine karija
- njime se začinjavaju tradicionalni engleski puding, talijanska mortadela, pite od jabuka, kolači, keksi i marmelade
- korijandar je jak antiseptik, dobro djeluje na živčani sustav
- koristi se kao sredstvo protiv želučanih i crijevnih tegoba, te u liječenju nekih kožnih infekcija
- kao začin koriste se plodovi, popularno nazvani sjemenkama
- izgledom je sličan kimu, ali radi se o posve različiteim biljkama
- miris mu je jak i težak, a okus oštar i ljutkast, malo gorkast
- prije začinjavanja jela kumin je poželjno malo prepržiti kako bi razvio punu aromu
raširen je u zemljama gdje se jede ljuća hrana, jer zaokružuje ljuto jelo
- sastojak je karija i začinskih mješavina sa čilijem
- upotrebljava se u kiseljenju povrća te aromatiziranju likera i sirupa
- iz plodova se dobiva eterično ulje
- rabi se u ljekarstvu, veterini i proizvodnji parfema
- pomaže kod nadutosti, kolika, loše probave i proljeva
- kurkuma je trajnica iz porodice đumbira
- korijeni se kuhaju pa se suše na suncu 5-7 dana, potom se gule i poliraju – ručno, trljanjem, te melju
- u trgovinama se prodaje kao zlatnožuti prah, iako je sušeni korijen bolji (obojat će vam ruke ako ga primite bez zaštite)
smatra se jednim od najfinijih začina, zemljastog okusa, malo reskog poput papra i đumbira
- okus kurkume je blag, aromatičan s podtonovima ljutog i gorkog rabi se kao začin na Dalekom i Bliskom istoku
- jedan je od glavnih sastojaka začinske mješavine karija pa tako i tzv,kari jela
- njome se začinjavaju jela od peradi, svinjetine, jaja, riže, te rasol i senf
- poboljšava se okus zaleđene i ribe koja više nije svježa
- destilacijom se dobiva kurkumino ulje
- ekstrakt prehrambenog bojila poznat je pod nazivom kurkumin (E 100)
- djeluje antiseptično, pospješuje probavu
- lijek je i začin
- njena eterična ulja najčešće su bila upotrebljavana u kozmetičkoj industriji
- u kuhanju jelima će dati cvjetni, slatkasti i elegantan, blagi okus
- uglavnom se koristi njen sušeni cvijet, bogat esencijalnim uljima
- ukoliko volite eksperimentirati, poslužite se i sušenim listićima
- danas se najčešće koristi u pripremi raznih deserta – sladoled, semifreddo, mousse, žele, sokovi samo su neki od njih
- kao svježa biljka, predivnim blagim mirisom ispunit će vaš dom i naravno, otjerati moljce
- citrusnog je okusa
- možemo je koristiti suhu, mljevenu, ili pak svježu
- koriste se mekani unutarnji dijelovi biljke
- upotrebljava se za pripremanje čajeva, juha, curryja, jela od piletine, ribe ili morskih plodova
- odlična je kao dodatak pečenjima (naročito pečenju od kunića), kao i marinadama za jela na žaru
- zbog svojih antiseptičkih svojstava koristi se i kao dodatak kozmetičkim pripravcima
- bere se kada su mu listovi potpuno razvijeni i kožasti jer mladi listovi pocrne pri sušenju
- suše se na zraku i u sjeni
- ima ugodan miris koji pristaje svim jelima
- plodovi lovora su male crne bobice, beru se kada su potpuno zrele
- dodaje se pečenjima, jelima od kiselog kupusa (sarma, Szegedinski gulaš, restano zelje), ribljim marinadama, kod kuhanja hobotnice ili sipe, raznim umacima, kiselim krastavcima, paprikama, cikli, ali isto tako kao dodatak kod spravljanja jela od divljači, teletine
- poboljšava probavu
- ima antiseptičko djelovanje
- jača apetit
- sprječava varenje u crijevima
- također je dobar kao sredstvo za iskašljavanje
- koristi se u liječenju bronhitisa, prehlade i reuma
- luk je rod trajnih zeljastih biljaka iz porodice ljiljana ili lukova
- od kultiviranih najvažniji su: crveni luk ili kapula, bijeli luk ili češnjak, i poriluk
- od samoniklih najpoznatiji su srijemuš ili medvjeđi luk, pasji lik, vlasac i ljutika (kozjak)
- miris luka dolazi od alkalnih sulfida, prodoran je, okus mu je ljut
tijekom kuhanja postaje sladak
- potiče suze, no ostavi li se u hladnjaku nekoliko sati rezanje postaje ugodnije
- ljutika ima svojstva negdje između crvenog luka i češnjaka
- koristimo listove svježeg vlasca
- luk je jadan od naraširenijih začina rabi se i kao povrće
- luk srebrenac je hrskav i ima svjež i blaži miris i okus
- lišćem mladog luka posipaju se salate
- žuti luk idealan je za začinjanje juha, mesnih složenaca, marinada, nadjeva, umaka i jela kuhanih na pari
- crveni luk je manje aromatičan i slađi, najbolji je u pečenim jelima
- luk je blagi antibiotik, poboljšava probavu, pomaže pri plućnim bolestima, čisti krv, snižava krvni tlak i štiti od prehlade
- u nas je rijedak kao samonikla biljka, no uzgaja se po seoskim vrtovima kao začin
- kao začin upotrebljavaju se svježi ili sušeni listovi, sjeme te sušeni i mljeveni korijen
- listovi se dodaju juhama, varivima, mesnim jelima i svježem siru
- nasjeckanim svježim listovima posipaju se salate
- listovima se trlja piletina
- stabljike i peteljke listova kuhaju se na pari i poslužuju s nekim od bijelih umaka
- sjeme se dodaje biljnim likerima
- njime se aromatizira ocat u nekim predjelima u Itaaliji
- ljupčacem se začinjavaju jela od rajčica u kombinaciji sa origanom
- u nekim receptima i kao zamjenski začin preporuča se celer
Majčina dušica (timijan ili vrisak)
kao začin koristimo listiće majčine dušice
režu se škarama, suše, usitnjavaju i melju
listići se koriste sušeni ili svježi
svježi imaju nježniju aromu
miris majčine dušice je aromatičan, ugodan, pun okus je intenzivan i topao, malo gorkast
samonikle majčine dušice nisu tako intenzivno aromatične
njome začinjavamo juhe, umake, nedjeve, marinade, povrće, tjesteninu, kobasice, marmelade, svježi sir
nezamjenjiva je za perad i divljač pirjanu u vinu
svježim listićima začinjavamo omlete, salate, leću i jela sa rajčicama
majčina dušica kraljica je provansalskih začina i najvažnija u mnogim začinskim mješavinama
sadrži oko 1% vrlo aromatičnog i antiseptičkog eteričnog ulja
njome se liječe bolesti pluća i želuca
kupke sa uljem majčine dušice poboljšavaju cirkulaciju
pomaže kod probave masne hrane i kod mamurluka
antiseptik je u zubnim pastama
- kao začin koristimo svježe ili osušene listove i cvatove
- biljke se režu, suše i rune
- sasušeni se listovi usitnjavaju i melju
- osušeni mažuran ima bolja i jača začinska svojstva
- miris mu je ugodan, okus topao, pomalo sladak, s malo gorkosti
- mažuranom se začinjavaju salate, meso, perad i divljač
- izvrsno se slaže s mrkvom, kupusom i krastavcima
- kako pri kuhanju ne bi izgubio na kvaliteti treba ga u jelo stavljati pred kraj kuhanja
- ljekovito djeluje na probavni sustav i pomaže kod prehlada, astme i migrene
Menta (metvica ili nana)
- svježa metvica najčešće se koristi kao začin slatkim jelima, pićima, voćnim salatama, koktelima, kao i jelima od mesa, ribe i povrća
- upotrebljavaju se mladi svijetlozeleni listovi, dok donje, starije listove treba izbjegavati zbog gorkog okusa
- zbog okusa mentola omiljena je ljeti jer osvježava i rashlađuje
- odličan je dodatak jogurtu
- lončanice mente branit će vas svojim mirisom od komaraca, muha i drugih dosadnih insekata
- od sušenih ili svježih listića mente priprema se osvježavajući čaj
- u narodnoj medicini služi za jačanje želuca
- liječi treperenje i ubrzan rad srca, liječi groznicu i pomaže kod slabe cirkulacije
- poznat je i kao afrodizijak, pa služi i za jačanje i pobuđivanje spolnog nagona
- djeluje kao narkotik, te kao toksin, i zato ga je potrebno uzimati s oprezom i u malim količinama
- upotrebljava se u dijetalnim jelima, jelima s mesom, juhama, kolačima i medenjacima
- koristimo njegove sitne listiće, svježe ili suhe
- ima nešto jaču aromu od mažurana, gorkastog je okusa, ali toplog, slatkastog mirisa
- jelo koje najčešće povezujemo s origanom je pizza
- najbolje se uklapa u umake s rajčicom, pirjanim mesom, tikvicama, graškom
- dobar je antioksidans
- posjeduje visok sadržaj fenolne kiseline i flavonoida
- ima antibakterijska svojstava
- u nekim zemljama koriste ga kao „čuvara“ hrane
- papar pripada porodici najstarijih začina
- pod pojmom „papar“ misli se na crni papar
- dobiva se tako da se bobice beru nedozrele pa se drže desetak minuta u vrućoj vodi, ocijede i boja im se promijeni iz crvene u smeđu ili crnu, potom se suše na suncu 3-4 dana
- bijeli papar proizvodi se od potpuno zrelih bobica i znatno je skuplji od crnoga
zeleni papar je crni papar, bran prije zrelosti i obrađen tako da ne dođe do fermentacije
- crveni papar je potpuno zreli crni papar i vrlo je rijedak
- sivi papar je mješavina bijelog i crnog papra
- ružičasti papar nije iz iste porodice, bobice su mu sitnije i rijetko se rabi zbog skromna mirisa i okusa
- miris papra je prodoran i aromatičan, okus ljut i oštar
- crni je papar najljući, bijeli blaži, zeleni znatno blaži, a crveni negdje između bijeloga i zelenoga
- crni i bijeli papar prodaju se cijeli ili mljeveni, sterilizirani ili dehidrirani
- najbolje ih je kupovati cijele jer mljeveni papar vrlo brzo gubi aromu i ljutost
- zeleni papar prodaje se osiušen i smrznut, dehidriran, u slanoj vodi i zaleđen
- crveni se najčešće prodaje cijeli
- papar je univerzalni začin i rabi se u gotovo svim jelima sa izraženim okusom
- najbolje ga je mljeti izravno u hranu, i to bijeli jer on ne mijenja aromu jela
- pri pripremanju kuhanih jela treba ga dodati pri kraju kuhanja
- za umake preporuča se bijeli jer crni daje zamrljan izgled
- cijele bobice papra stavljaju se u juhe i marinade,
- lomljeni (dobiva se tucanjem u mužaru) je najbolji za jela na žaru i za nekuhano povrće
- svježe mljeveni najbolji je za salate i kuhana jela
- papar se dobro slaže sa češnjakom, paprikom i lukom
- sadrži 3% esencijalnih ulja
- dugački je papar u Europu došao prije crnog papra i bio cjenjeniji i skuplji
- u nas ga je vrlo teško naći
- bere se zelen, kad ima najviše arome
- sličan je crnom papru, no nije tako oštrog okusa, više ljut sa slatkastim podtonom
- miris mu je topao i blag
- nema tako dobra začinska svojstva
- mljeven ili usitnjen razvija cvjetnu aromu
- njime se začinjavaju jela za koja se koristi bijeli papar, kod tradiciopnalnih složenaca, fondua, svježeg kozjeg sira, umaka s vinom, kuhane ribe
- osobito se dobro slaže sa kardamomom, đumbirom, klinčićem i cimetom
- paprika je i važan izvor vitamina, posebno C vitamina u svježim plodovima, a sadrži i vitamine A, B1, B2, E i P i tragove drugih
- može se koristiti svježa, osušena ili konzervirana
- vrlo je zdrava za naš organizam
- ljuta paprika stimulira apetit i pozitivno utječe na probavu
- ekstrakti ljute paprike služe kao sastojci mnogih ljekovitih sredstava koje upotrebljavamo za liječenje reumatskih i sličnih oboljenja
- važan sastojak, kako u slatkoj, tako i u ljutoj paprici je kalij
- kalij ima vrlo važnu ulogu u nadzoru aktivnosti mišića (osobito za srčani mišić), živčanog sustava te bubrega
- kod bolesti koje uzrokuju iznemoglost organizma, paprika u prahu okrepljuje organizam i vraća ga u ravnotežu
- koristi se za liječenje arteroskleroze
- pospješuje apetit, a pri tome potiče rad želuca (dispepsije), jer pojačava lučenje želučanog soka
- smiruje grčeve – kolike, i potiče peristaltiku
- sadrži dosta kalija koji ima diuretičko djelovanje, to jest izaziva pojačano mokrenje
- paprika pojačava cirkulaciju te je zato smatraju i afrodizijakom
- od ljute paprike, u pučkoj medicini postoji niz pripravaka za liječenje reumatskih bolova, lumbaga, artritisa, itd.
- sokom od paprike liječimo razne upalne procese kao sto su upala grla (laringitis) ili početke infektivnih oboljenja kao i posljedice infekcije (herpes zoster)
- sokom od paprike trljamo vlasište i sprječavamo opadanje kose
- prah ljute crvene paprike koristi se za liječenje probavnih smetnji i hemoroida
- uz liječenje raznih depresija, kao i alkoholnog ludila, paprikom se uz liječnički nadzor danas mogu liječiti razna oboljenja ovisnosti kao što su alkoholizam i narkomanija
- bogat eteričnim uljima i vitaminom C
- može se uklopiti u gotovo svako slano jelo – juhu, varivo, umak, jela od povrća, ribe ili mesa
- najbolje ga je koristiti svježeg, jer zamrzavanjem gubi svoja dragocjena ljekovita svojstva
- odličan je diuretik, čaj od peršina pomaže pri regulaciji visokog krvnog tlaka
- dobro ga je upotrijebiti i prilikom uboda komarca – svježim listićima istrljajte mjesto uboda i time smanjite iritaciju kože
Pesto
- u posljednje vrijeme pesto je sve popularniji i u našim krajevima zahvaljujući povećanom zanimanju za talijansku kuhinju
- to je zelena pasta od bosiljka, maslinovog ulja, češnjaka, pinjola i sira
- upotrebljava se kao umak za tjesteninu, ribu i janjetinu te kao začin za juhe, meso i povrće
- Piment (lat. Pimenta dioica) je poznat još pod nazivom jamajkanski papar, jer najbolji piment dolazi iz Jamaike, a uzgaja se još i u Meksiku i Indiji.. U tim je zemljama vrlo popularan začin. Prijatnog je mirisa (nešto između papra, klinčića, muškatnog oraha i cimeta), okus mu je sličan papru, ali nje toliko ljut i oštar.
- To su smeđesive bobice promjera 5-7 mm, a plod su istoimenog drveta koje može narasti i do 10 m visine. Bobice se beru kratko prije nego douore i suše se u posebnim pećima.
- Dobro se čuva sušen (do 3 godine), kao prah, sa vremenom gubi na intenzitetu.
- Kao začin upotrebljava se cijelo zrno u kiselom pečenju i u jelima od divljači.
- Upotpunjuje okus kiselih krastavaca i telećeg pečenja.
- Korisimo ga i u varivimaod kelja, juhi od volovskog mesa, jakim sosevima, ribljim juhama.
- Mljeveni piment je sastavni dio božičnih kolača i kompota od šljiva.
- Njegovo ulje se dodaje pri proizvodnji rakije i biljnih likera.
- Poznat je kao pojačivać apetita.
- U medicini se koristi ulje iz bobica pimenta protiv nadutosti i reume.
- Iz lista se dobiva losion protiv čelavosti, koristi se i u industriji kozmetike.
- Dijabetičari bi trebali upotrebljavati piment umjesto papra.
- upotrebljavaju se cvjetovi, izdanci u cvatu i listovi; listovi se sakupljaju ljeti, režu se grane i stave se sušiti; cvjetovi i biljka
- u cvatu sabiru se u travnju i svibnju i suše u hladu uz eterično ulje
- ružmarin sadrži smolu, tanin, gorke tvari i male količine saponina
- zbog žestokog okusa stavlja se u malim količinama kao izvrstan začin za juhe, pirjano povrće, meso, pečenja, meke sireve
- najčešće se u jelo stavi stručak ružmarina koji jelu da određenu aromu, pa se potom izvadi ili se listići mogu odvojiti od stabljike, sitno nasjeckati i dodati u zgotovljeno jelo
- djeluje blagotvorno za želudac u masnim jelima i teškim umacima
- povoljno djeluje na rad žuči
- izvrstan je začin uz maslinovo ulje i ribu
- u narodnoj medicini preporuča se piti čaj od ružmarina za jačanje želuca, otklanjanje nadimanja, protiv bolesti bubrega i jetara, reumatizma, za jačanje srca, za bolju cirkulaciju, bolje pamćenje
- potiče rast kose, sprečava njeno opadanje i koristi se u prevenciji prhuti
- vrlo je čest sastojak receptura protiv celulita
- upotrebljava se za sve tipove kože, a posebno za umornu i zrelu kožu, te u pripravcima za prevenciju stvaranja bora
- sol, ili bolje rečeno, kuhinjska sol, dodatak je hrani i nije začin, ali ima jedno začinsko svojstvo: dodaje se hrani u maloj količini i mijenja okus hrane, poboljšava ga i potiče tek
- sol je temeljni dodatak hrani
- krupna sol, rafinirana i nerafinirana ima velike kristale, najpunijeg je okusa jer uz temeljni natrij klorid sadrži i druge mineralne tvari kao što su kalijev i magnezijev klorid
- sol za kuhanje sitnih kristala kojom začinjavamo hranu za vrijeme kuhanja
- sol za soljenku uvijek je rafinirana i sitno mljevena jer njome se dovršavaju jela
- osim osnovnih postoje i soli osobitih svojstava kao što je:
celerova sol – koja sadrži mljeven celerov korije i sjemenke – njome se začinjavaju sokovi od povrća i bistre mesne juhe
češnjakova sol – sadrži mljeveni osušeni češnjak
ljupčacova sol – sadrži mljeveni korijen ljupčaca
začinska sol – sadrži mljeveni bijeli papar i još neke začine, a koristi se za začinjavanje jela od mljevenog mesa i razne složence od mesa i povrća
kineska sol – nije natrijev klorid već monosodium glutamat i njome se začinjavaju uglavnom azijska jela
- kao začin upotrebljavaju se sušene njuške tučka
- za kilogram začina potrebno je oko 150 000 cvjetova i stoga je ovaj začin izrazito skup (ako ga nađete po cijeni nižoj od 30 kuna po gramu, gotovo sigurno se radi o patvorini)
- profinjenog je mirisa i podsjeća na med
- okus mu je oštar i gorko-slatkast, nema ljutosti
- važan je začin za jela od riže, školjaka i bijelog mesa, za slastičarske i pekarske proizvode
- u prehrambenoj industriji sve se manje koristi za bojenje jer su umjetne boje znatno jeftinije
- daje okus i boju biljnim likerima
- u primjeni šafran je poželjno staviti u malo vruće vode i pustiti da malo odstoji i tek tada umiješati u jelo
- ne valja ga peći niti pržiti
- šafranom se nijansira kosa, dodaje se parfemima, potiče tek, poboljšava san, umiruje grčeve u želucu i crijevima
- tobolci vanilije beru se nezreli, zeleni sušenjem i fermentacijom postaju tamnosmeđi i ugodnog mirisa
- vanilija je jedan od najskupljih začina (uz šafran i kardamom)
- u kulinarstvu se uz cijeli tobolac rabi i mljevena vanilija te prirodni alkoholni ekstrakt vanilije
- za najfinija jela iz tobolca se izgrebe srž
- vanilin šećer je aromatiziran mljevenim tobolcima i zato biste u njemu trebali zamijetiti crne točkice (oko 10% od količine šećera)
- vanilija je najvažniji začin slatkih jela: kolača, krema, nabujaka, keksa, pudinga, kompota, slatkiša, čokolade, sladoleda…
- kadkad se njome začinjavaju riblje juhe te buzara od školjaka i rakova
- vanilija sadrži eterično ulje vanilin
- upotrebljava se u proizvodnji kozmetičkih preparata
- njome se aromatiziraju cigare
- kao začin upotrebljavaju se samo listovi – svježe i sitno nasjeckane
- koristimo za začinjavanje namaza, salata, jaja, juha od povrća i gljiva, kao i mnogih drugih slanih jela, posebno onih na bazi jaja, vrhnja ili jogurta
- ne podnosi termičku obradu, dodajemo ga na kraju kuhanja
- bogat je vitaminima A i C, kao i željezom
- ima blagotvorne učinke na poboljšanje cirkulacije i za rješavanje problema nadutosti
- blagi antibiotik
- uzgojeni vlasac je vrlo sličan divljemu, može se uzgojiti i u lončiću na prozoru, u zatvorenom prostoru, ne traži puno pažnje i zahvalan je i lijep zeleni ukras u kuhinji
ostavite svoj komentar