Kako pravilno kuhati povrće

Za zdravu prehranu važno je konzumirati odgovarajuće namirnice i pripremiti ih na odgovarajući način kako bi zadržale vrijedne nutrijente koje sadrže i izbjegli nepotrebne kalorije i nusprodukte. Pri toplinskoj obradi povrća valja pripaziti. Razne vrste povrća zahtijevaju i različitu toplinsku obradu. Krumpiri se mogu kuhati isto kao i grašak, ali ne isto kao nježna brokula.

Kuhanjem se otvara struktura povrća.

Prikladno za povrće, određeno voće i piletinu je lagano kuhanje kad namirnice kuhamo na laganoj vatri. Na taj način zadržava se većina hranjivih sastojaka.

Povrće je najbolje kuhati na pari. Na taj način zadržava i okus i boju i vrijedne sastojke, a organizam ne opterećujemo niti nepotrebnim masnoćama, niti raznim produktima prženja.

Povrće nježne građe (poput brokule) preporuča se kuhati u manjoj količini vode kako ne bi promijenilo oblik ili još bolje, na pari. Pirjanjem u maloj količini vode čuva se okus, ali i sadržaj vrijednih tvari u povrću, posebno kod sitno narezanog korjenastog povrća.

Pretkuhavanje (ili popularno blanširanje) radi se na sljedeći način: povrće se stavi u veću posudu s kipućom vodom, pusti da kuha vrlo kratko, potom izvadi iz lonca i brzo ohladi hladnom vodom. Na taj se način čuva i boja i struktura povrća, gubi se gorčina pojedinih namirnica (npr. kod kelja) ili se namirnice pripremaju za duboko zamrzavanje.

Kuhati jelo u poklopljenoj posudi ili ne?
Kod povrća kao što je krumpir posuda može biti poklopljena. I sa stajališta štednje to je svakako bolji izbor. No, pojedine namirnice (poput graha) prilikom kuhanja stvaraju spojeve koji štetno djeluju na organizam, pa je bolje kuhati ih na način da posuda ostane otvorena.

Povrće najprije pregledamo, odstranimo oštećene dijelove, obrežemo, operemo, potom kuhamo. Za pripremu jela od povrća važno je to je da se povrće ne raskuha.

Ne zaboravite, apetit ovisi o okusu hrane ali i o tome što i kako vidite na tanjuru! To je posebno važno kod djece. Boje i zanimljive dekoracije mogu biti presudne za prihvaćanje određenih vrsta povrća.
Najbolje je koristiti sezonsko povrće. Povrće iz plastenika ili ono transportirano iz tisuće kilometara udaljenih zemalja najčešće lijepo izgleda ali često nema zadovoljavajući okus.

Jela od povrća najbolja su (okusom i kvalitetom) svježe skuhana. Također treba izbjegavati podgrijavanje jela, naročito višestruka podgrijavanja.

Jela treba soliti umjereno i kad god je to moguće korisititi začine koji uspješno nadomještaju sol (anis, bosiljak, majčina dušica, kopar, estragon, klinčić, češnjak, lovor, peršin, mažuran, vlasac, list od celera…). Tu su i ocat, sojin umak – shoyu koji je slankast, češnjak i limunov sok.

Korjenasto povrće (mrkva, peršin, krumpir, repa, koraba, itd.) treba najprije dobro oprati, zatim oguliti ili ostrugati. Zatim se ponovo opere i ostavi u čistoj vodi do upotrebe. Kuhati ga treba u slanoj kipućoj vodi.

Miješate li više vrsta povrća, ponekad je potrebno kuhati ih odvojeno.
Mahunarke (grah, grašak, leća, bob) je, ako nisu posve mlade, potrebno namočiti par sati prije pripreme ili preko noći. Vodu u kojoj su se mahunarke namakale potrebno je odliti, povrće zatim kuhati u svježoj hladnoj vodi.
Povrće se soli tek kada malo omekša, za vrijeme kuhanja prepruča se što manje miješati sastojke (radije protresti posudu kad je to moguće).

Gljive
Kao prvo, moramo biti sigurni jesu li gljive jestive. Gljive koje su stare, natrule, vodenkaste, mekane – kao i sve one u kojih meso izgleda nečisto i neugodno miriše, ili prilikom rezanja postaju plavkaste ili zelenkaste – nije preporučljivo konzumirati već baciti.
Nakon branja, gljive se preporuča što prije upotrijebiti. Valja ih dobro očistiti od zemlje, većima oguliti i kožicu s klobuka. Stručak također dobro ostrugati, donju stranu odrezati.
Gljive kratko oprati pod mlazom vode jer jako upijaju tekućinu što želimo izbjeći. Sušene gljive prije upotrebe valja namočiti u toploj vodi da omekšaju.

Photo courtesy of Pixabay